Japanski parlament traži 'pravo na ratovanje'

To se smatra pobjedom nacionalističkoga premijera Shinza Abea koji želi ojačati globalnu ulogu japanske vojske, javljaju agencije.

Pročitajte i ovo Previranja u Južnoj Koreji Parlament pokreće opoziv: "Nacija je izbjegla metak, ali je predsjednik možda sam sebi pucao u nogu" Etičko pitanje Velika Britanija izglasala zakon koji je podijelio zemlju: "Oboljelima se ovime daje više kontrole"

Zakon je lako prošao gornji dom japanskoga parlamenta gdje je imao potporu vladajuće većine, javlja Associated Press. 

Donji je dom tu mjeru prihvatio još prošli mjesec.

Ali zakon je doživio kritike oporbenih zastupnika koji ga smatraju lošim i usmjerenim na jačanje Abeova imidža uoči srpanjskih izbora.

Prema Reutersu, Shinzo Abe, 52-godišnjak i prvi japanski premijer rođen poslije rata, želi revidirati ustav iz 1947. koji je godinama bio ograničen pacifističkim člankom 9. 

Sastavile su ga na brzinu u jednome tjednu veljače 1947. američke okupacijske vlasti i nikad nije mijenjan niti su specificirani postupci organiziranja referenduma.

Članak 9. isključuje pravo na ratovanje radi rješavanja međunarodnih sporova. 

No taj je članak bio već rastezan na razne načine i dopustio
ne samo oružane snage za samoobranu, već i za vojne aktivnosti u inozemstvu, pa je tako i Abeov prethodnik Junichiro Koizumi poslao vojnike u neborbenu misiju u ratnu iračku zonu.

Prema zakonu o referendumu, najmanje se tri godine neće glasovati o izmjenama ustava, ali već donošenje toga zakona daje poticaj vladajućoj liberalnoj demokratskoj stranci i premijeru Abeu koji je nakon preuzimanja vlasti u rujnu prošle godine najavio da će za svoga mandata promijeniti ustav.

Budući da će to trajati godinama, on želi izmijeniti i staru vladinu interpretaciju koja Japanu zabranjuje ostvarivanje prava na kolektivnu samoobranu ili na obranu napadnutoga saveznika.

Abe se želi riješiti i "poslijeratnog režima" koji je uveo SAD, a za koji konzervativci kažu da naglašava individualizam na uštrb japanskih tradicionalnih vrijednosti poput odanosti općem dobru. 

Promjena ustava zahtijeva suglasnost dviju trećina zastupnika obaju domova parlamenta te polovinu glasača na nacionalnom referendumu.

Novi zakon predviđa i raspravu o prijedlogu da se pravo glasa spusti s 20 na 18 godina.