Novi globalni indeks internetske cenzure otkriva koliko je sloboda interneta zapravo krhka i neujednačena. Hrvatska je pri europskom vrhu, susjedi zaostaju, a svijet globalno puca po digitalnim šavovima.
Hrvatska se svrstava među zemlje s visokom razinom internetskih sloboda, s visokim rezultatom u globalnom indeksu internetske cenzure, koji je objavio Cloudwards. Indeks uspoređuje države diljem svijeta na ljestvici od 0 do 100, pri čemu viši rezultat označava manje ograničenja i širi pristup mrežnim sadržajima.
Rangiranje koje je proveo Cloudwards odražava stvarno korisničko iskustvo, odnosno mogu li građani slobodno pristupati društvenim mrežama, političkim sadržajima, sadržajima za odrasle, torrent platformama te koristiti VPN usluge bez ograničenja. Rezultati 70 i 90 bodova na indeksu upućuju na uglavnom neograničeno okruženje, dok oni blizu nule označavaju strogu državnu kontrolu.
Hrvatska u regionalnom kontekstu
U jugoistočnoj i srednjoj Europi Hrvatska sa svojih 84 boda pripada skupini država s otvorenijim internetom.
Susjedna Slovenija ima isti rezultat kao i Hrvatska, dok Italija ima 72 boda, čime se sve mi i Slovenci svrstavamo u skupinu s visokom razinom internetskih sloboda, tipičnu za članice Europske unije.
Mađarska isto tako bilježi niži rezultat od Hrvatske sa 76 bodova, što upućuje na izraženija ograničenja u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju. Iako je i dalje riječ o relativno otvorenom prostoru, ta razlika pokazuje različite regulatorne pristupe i razine dostupnosti sadržaja u Mađarskoj.
Dalje prema jugoistoku, Srbija postiže znatno nižih 64 boda, Bosna i Hercegovina nešto boljih 76 bodova, a Crna Gora je na istoj razini kao Hrvatska, s 84 boda na indeksu. Ti rezultati govore da je u BiH, a pogotovo Srbiji, internet uglavnom dostupan, ali uz više ograničenja u pojedinim kategorijama koje indeks obuhvaća. Brojčane razlike nisu toliko drastične, ali jasno ukazuju na nešto nižu razinu digitalne otvorenosti u odnosu na članice Europske unije.
Sjeverna Koreja ostvarila apsolutnu - nulu
Na globalnoj razini indeks otkriva izražen jaz između najotvorenijih i najrestriktivnijih država.
Najbolji rezultat ljestvice od 92 boda dijeli čak 11 zemalja, od čega ih je sedam iz Europe, (Belgija, Danska, Finska, Island, Lihtenštajn, Norveška i Slovačka) dok su preostalih četiri iz drugih dijelova svijeta (Kostarika, Novi Zeland, Suriname i Istočni Timor). Riječ je o zemljama koje predstavljaju gotovo potpuno slobodno internetsko okruženje uz minimalna ograničenja u svim promatranim kategorijama.
Na suprotnom kraju nalazi se Sjeverna Koreja s rezultatom 0 bodova, što označava potpunu državnu kontrolu. Rusija (4), Kina (4), Iran (4) i Pakistan (4) također su pri samom dnu, gdje je pristup informacijama strogo ograničen i pod snažnim nadzorom.
Zanimljivo je i to da SAD, kao zemlja koja se najviše diči demokratskim načelima i slobodama ima tek 64 boda na istom indeksu. To ih svrstava u isti rang, s primjerice Srbijom.
Uočljive razlike unutar Europe
Europa se u cjelini nalazi pri vrhu ljestvice, no razlike među državama i dalje postoje. Hrvatskih 84 bodova jasno je iznad nekoliko susjednih zemalja, u i izvan Europske unije, što potvrđuje da uživamo stabilno i otvoreno digitalno okruženje.
Podaci međutim ukazuju na podijeljenu globalnu sliku, jer dok zemlje poput Hrvatske imaju minimalna ograničenja, druge i dalje nameću značajne prepreke pristupu internetu, oblikujući protok informacija na svjetskoj razini.
-
Opasno vrijemeStrašna oluja poharala Hrvatsku, još uvijek nije gotovo. Zagreb posebno na udaru: "Dijelovi grada izgledaju kao iz horor filma"
-
netipična situacijaMeteorolog upozorava kad stiže nova oluja: "Možemo očekivati samo prolazno smirivanje"
-
Škola u prirodiRoditelji zabrinuti: Učenike poslali na put autocestom unatoč upozorenjima, oglasio se ravnatelj
