Rusija bi pripajanjem Krima dobila više od pomorske baze u Sevastopolju, a Ukrajina bi istovremeno izgubila puno više od toga. Krim je odlučio, sudeći prema izlaznim anketama, da želi biti djelom Rusije.


Mnogi pretpostavljaju kako je jedina korist Rusiji od pripajanja krimskog poluotoka zapravo pomorska baza u Sevastopolju te ušteda od 100 milijuna dolara godišnje, koliko Rusija plaća Ukrajini za iznajmljivanje te baze. Stvarnost je daleko šira i Krim nije samo jedna velika pomorska baza.

Vezani članci Slika nije dostupna Koliko će Krim koštati Rusiju? Slika nije dostupna Preko 96 posto birača odlučilo: KRIM JE RUSIJA!

Turizam Krimu donosi 40 posto godišnjih prihoda, a ostatak zarade nosi industrija i infrastruktura.

Izlazne Ankete: Za odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji glasovalo 93% birača!

Najvažniji industrijski gradovi na Krimu su Džankoj, Krasnoperekopsk i Armjansk. Najvažnije grane industrije na Krimu su prehrambena, kemijska, mehanički inženjering, obrada metala i proizvodnja goriva. Šezdeset posto industrije Krima otpada na proizvodnju hrane. Krim ima ukupno 291 velikih industrijskih postrojenja te 1002 manjih industrijskih tvrtki.

Portal English Russia pobrojao je mnoge krimske atribute koji bi nakon nedjeljnog referenduma mogli postati ruskim atributima, ukoliko građani Krima tako odluče.

Pomorske luke i brodogradilišta

Rusija bi aneksijom Krima dobila automatski više od 200 brodova te brojne pomorske luke na Crnom i Azovskom moru.

Od pomorskih luka tu su komercijalna luka Evpatorijski, luka Jalta, luka Črnomorsk, luka Krim i luka Kerč.

Tu su i brodogradilišta koja se nalaze na Krimu. Brodogradilište Feodozija proizvodi brodove za Kinu. Ukrajina bi izgubila i brodogradilište u Sevastopolju.

Industrija

Krim ima 550 velikih proizvodnih kompanija i tvornica. Krim je bogat naftom, plinom i rudama. Rusija bi dobila krimske tvornice za preradu željezne rude. Ukrajina bi izgubila i tvornicu strojeva Džankoj, tvornicu za preradu metala u Kerču, tvornicu cigli u Feodeziji te tvornicu za proizvodnju građevinskog materijala u Kerču.

Tu su i tvornica za proizvodnju broma te tvornice za proizvodnju titana.

Rusija bi dobila i tvornicu za preradu ribe na Jalti, tvornicu za preradu kože, tvornicu duhana u Simferopolju, tvornicu gaziranih pića, tvornicu konzervi u Kerču, tvornicu vune i perja te brojne farme.

Energetika

Krim proizvodi i sam velike količine energije iz raznovrsnih elektrana, a najvećim dijelom to je energija proizvedena iz obnovljivih izvora, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana. Krim proizvodnjom električne energije pokriva gotovo 20 posto svojih potreba za električnom energijom.

Krim ima tri klasične termoelektrane, jednu od 68 megavata u Simferopolju, Kamiš-Burun snage 30 megavata te termoelektranu Saki snage 20 megavata.

Čak četiri solarne elektrane smještene su na Krimu, ukupnog kapaciteta 227,5 megavata. Dvije od te četiri solarne elektrane najveće su u Europi, a na svjetskoj razini se nalaze na 4. i 6. mjestu po veličini, što je i više nego respektabilno.

Solarne elektrane su: Perovo, snage 106 megavata i koja je najveća u Europi te 4. po veličini u svijetu; Ohtonokovsko, snage 82 megavata, koja je druga po veličini u Europi i 6. u svijetu; Mitjaevo, snage 32 megavata i Rodnikovskaja, snage 7,5 megavata.

No to nije sve, jer Krim ima i sedam vjetroelektrana ukupnog proizvodnog kapaciteta od 68,2 megavata. Radi se o 551 vjetroturbini.

Samo solarne elektrane na Krimu proizvode 38 posto električne energije te pokrajine.

Krim ima i nekoliko polja prirodnog plina na moru i kopnu, a sva su spojena na ukrajinski sustav plinovoda.

Ta polja su: Džankojsko, Golitsjna, Karlavsko, Krjim, Odessa, Schmidta, Štormvaja i Štrilkovo.

Vinska industrija i poljoprivreda

Krim ima brojne vinarije, a proizvodnja vina u toj je pokrajini i specijalnost. Rusija pripajanjem Krima dobija vrhunske vinarije, poput Koktebela, gdje se proizvode vina i konjaci, vinariju Bakčisaraji, vinariju u Sevastopolju, te vinariju Zlatna Polja. Krim ima i tvornicu pjenušaca.

Tu je i Nacionalno udruženje za proizvodnju i poljoprivredu Massandra, Nacionalni institut za vina i grožđe Magarač, te Nacionalno udruženje za proizvodnju i poljoprivredu Sunčana Dolina.

Znanost

Iako nije brojno kao sve netom pobrojano, Krim ima i istraživački institut Krimski Astrofizički Opservatorij.

Zaključak

Naravno o Krimu i njegovoj industriji, ekonomiji, turizmu, postrojenjima, tvornicama i drugoj infrastrukturi može se pisati unedogled, ali sve netom navedeno trebalo bi dati jasniju sliku što je na kocki za Ukrajinu, a zbog čega Rusija želi Krim pod svojim okriljem.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook