Europski proračuni ostali bez 55 milijardi eura poreza, političari pozivaju na akciju protiv banaka

Dividend stripping je praksa prodaje dionica netom prije isplate dividende te zatim kupnja tih dionica nakon isplate kako bi se na taj način izbjeglo plaćanje poreza, prema objašnjenju rječnika engleskog jezika Cambridge. U najvećoj istrazi pronevjere novca poslije Drugog svjetskog rata, tužiteljstvo u gradu Koelnu otvorilo je u lipnju istragu o banci Santander, a istražuje i druge banke koje su obavljale takve transakcije čime je Njemačka ostala bez 24,6 milijarda eura prihoda.

Pročitajte i ovo vlada suzbija spekulacije Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena" 80 eura Vlada umirovljenicima obećala božićnicu, a oni poručili: "Da daju i više, nije dovoljno!"

Međutim, Njemačka nije usamljena. Istraživanje je pokazalo da su se banke i ulagači koristili dvojbenim metodama kako bi izbjegli poreze i u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj, Danskoj, Belgiji, Austriji, Finskoj, Norveškoj i Švicarskoj.Zbog takvih transakcija Francuska je ostala bez 17 milijardi eura poreznih prihoda, a Italija bez 4,5 milijarde, prema istraživanju.

Ukupno su europski proračuni ostali od 2001. bez čak 55 milijardi eura poreznih prihoda, prema istraživanju koje je vodila internetska platforma za istraživačko novinarstvo Correctiv u suradnji s velikim medijskim kućama poput francuskog Le Mondea, njemačkih ARD-a i Die Zeita, Reutersa, danskih DR-a i Politikena, švicarske Republike i belgijskog De Tijda. Danske vlasti žele pronaći stotine milijuna eura poreza.

"To je pohlepa velikih razmjera i sudski ćemo goniti krivce", rekao je danski premijer Lars Lokke Rasmussen i dodao "Još me više rastužuje činjenica da je to problem diljem Europe i odgovor na njega mora biti tješnja međunarodna suradnja".

Jeppe Kofod, nizozemski član odbora Europskog parlamenta za poreznu utaju i financijski kriminal poziva na javno saslušanje u kojem bi europarlamentarci ispitali predstavnike banaka o shemi izbjegavanja poreza.

Riječ je o tehnički zakonitim 'cum-cum' transakcijama koje se baziraju na različitom tretmanu domaćih i inozemnih vlasnika dionica. U tim transakcijama inozemni ulagači privremeno prodaju svoje dionice banci sa sjedištem u matičnoj zemlji kompanije dan uoči isplate dividende. To im omogućuje da izbjegnu više poreze na dividendu koje plaćaju inozemni ulagači. Ubrzo nakon toga ponovo ih otkupljuju od banke.

"Nekoliko najvećih europskih banaka je umiješano", rekao je Kofod za Reuters i naglasio "To je europsko pitanje". Njemačka je u tri navrata pokušala iskorijeniti takvu praksu izmjenama zakona u 2007. te u 2009., a konačno je uspjela 2012. Otkrića u Njemačkoj i Danskoj potaknula su i druge europske države uključivo Austriju i Belgiju da otvore vlastite istrage.Državno odvjetništvo u Austriji otvorilo je istragu, rekla je glasnogovornica.

"Krivci su u Austriji pokušali utrostručiti nepoštenu praksu kakva je bila korištena u Njemačkoj", rekla je. I Norveška je bila žrtva pronevjere 2013. godine s gubitkom 580.000 norveških kruna (71.270 američkih dolara) prema poreznim vlastima. Norveška je uspjela zaustaviti deset novih pokušaja 2015. od ukupno 4,3 milijuna dolara.

"Nakon otkrića tih pokušaja pronevjere uveli smo mnogo strože kontrole prije isplata dividende", rekao je Hans Christian Hotlte, generalni direktor Norveške porezne uprave. Krug zemalja koje su teoretski bile žrtve je širi, navodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je pratila situaciju.

Nakon objave istraživanja europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici objavio je na Twitteru da porezne vlasti europskih zemalja moraju razmjenjivati više informacija i poboljšati transparentnost. "Ako mašta prevaranata ne poznaje granice, isto vrijedi i za moju odlučnost!", napisao je Moscovici na Twitteru. (Hina)