Ruske obavještajne službe pretvaraju nekretnine diljem zapadne Europe u mrežu trojanskih konja osmišljenih za koordiniranu sabotažu, upozoravaju sigurnosni dužnosnici.
Iskorištavajući slabe pravne okvire i rupe u zakonodavstvu, sumnja se da tajne ruske jedinice kupuju nekretnine u blizini vojnih i ključnih civilnih lokacija u najmanje dvanaest europskih zemalja.
U sklopu eskalacije tzv. hibridnog rata protiv Zapada, ruske obavještajne agencije navodno su stekle ljetnikovce, vikendice, skladišta, napuštene škole, gradske stanove, pa čak i cijele otoke, s ciljem da ih koriste kao baze za nadzor, sabotaže i potencijalne tajne napade. Aktivni i bivši časnici triju europskih obavještajnih službi rekli su za Telegraph da postoji bojazan kako Rusija na nekim od tih lokacija već ima pohranjene eksplozive, dronove, oružje ili operativce spremne za aktivaciju u slučaju krize.
Od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, sabotaže povezane s Moskvom – od podmetanja požara u Londonu i Varšavi do paketnih bombi, planova atentata i pokušaja iskakanja vlakova iz tračnica – u porastu su. Dio zapadnih obavještajnih krugova strahuje da su ti incidenti tek probne operacije.
Umjesto otvorenog vojnog napada Kremlj bi, prema procjenama dužnosnika, mogao testirati odlučnost NATO-a djelovanjem u sivoj zoni – organiziranjem većih sabotaža usmjerenih na prometne, komunikacijske i energetske mreže, a istodobno otežavati aktiviranje članka 5 o kolektivnoj obrani. Sabotažna kampanja teže će dovesti do konsenzusa o članku 5 nego klasična vojna operacija. "Poricanje, bilo uvjerljivo ili ne, otežava pripisivanje odgovornosti, a bez jasnih dokaza teže je osigurati političku podršku", rekao je jedan obavještajni časnik.
Nova šefica britanske obavještajne službe MI6, Blaise Metreweli, upozorila je da se Britanija danas nalazi u prostoru između mira i rata. "Rusija nas testira taktikama ispod praga otvorenog sukoba", poručila je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski istodobno je ocijenio da je Rusija već započela treći svjetski rat protiv Zapada nastojeći promijeniti globalni poredak.
Moskvu se već sumnjiči za postavljanje senzora i potencijalnih eksplozivnih naprava u blizini podmorskih kabela pomoću špijunskih brodova i tzv. tajne flote. Obavještajci vjeruju da kupnja nekretnina u blizini vojnih baza i kritične infrastrukture predstavlja kopnenu verziju iste strategije.
"Kritična nacionalna infrastruktura iznimno je ranjiva na zlonamjerne državne aktivnosti. Dopuštanje gotovo nesmetanog ulaganja ruskih državljana u strateške nekretnine ozbiljan je sigurnosni rizik", upozorio je jedan dužnosnik.
Britanija se smatra posebno izloženom. Istraživane su sumnjive kupnje nekretnina u blizini sjedišta MI6 u Vauxhallu i američkog veleposlanstva u Nine Elmsu. Postoje i bojazni da bi Rusija mogla pokušati steći imovinu u blizini baze nuklearnih podmornica Trident u Faslaneu u Škotskoj ili podmorskih kabelskih čvorišta na Shetlandskim otocima, kao i oko RAF-ove baze Akrotiri na Cipru.
Finsku se često navodi kao primjer zemlje koja je ozbiljno shvatila prijetnju. U srpnju je uvela gotovo potpunu zabranu kupnje nekretnina ruskim i bjeloruskim državljanima, što su potom slijedile i baltičke države. Finski oprez proizlazi iz iskustva s tvrtkom Airiston Helmi, koja je kupila 17 nekretnina u Arhipelaškom moru, uključujući otok Sakkiluoto, smješten blizu ključnih pomorskih ruta i telekomunikacijske infrastrukture.
Kada su 2018. finske vlasti upale na otok, pronašle su devet molova, heliodrom, nadzorne kamere, detektore pokreta, maskirne mreže i objekte nalik na vojarnu s naprednom komunikacijskom opremom. Vlasnik tvrtke, ruski državljanin Pavel Melnikov, osuđen je zbog prijevare, a Moskva je odbacila optužbe za špijunažu.
Nakon 2022. godine, prema procjenama dužnosnika, Rusija se udaljila od velikih projekata i usmjerila na minijaturnu, ali masovnu strategiju – pretvaranje stotina, možda i tisuća diskretnih objekata diljem Europe u potencijalne baze za nadzor, sigurne kuće ili skladišta.
Sumnje se odnose i na nekretnine Ruske pravoslavne Crkve u Norveškoj i Švedskoj, smještene u blizini pomorskih baza i radarskih instalacija. U švedskom Västeråsu crkva izgrađena blizu strateške zračne luke ocijenjena je kao moguća platforma za špijunažu.
Izvan nordijske regije, akvizicije povezane s Rusijom zabilježene su u blizini pomorskih baza i strateških plovnih putova na Siciliji, Kreti i u kontinentalnoj Grčkoj, kao i oko osjetljivih lokacija u Londonu, Parizu i Ženevi. Posebnu zabrinutost izaziva Švicarska, gdje su ruski operativci navodno koristili nekretnine u blizini znanstvenih i sigurnosnih institucija za presretanje komunikacija.
Sigurnosne službe upozoravaju da i Kina provodi sličnu, iako dugoročnije orijentiranu strategiju, usmjerenu na nadzor podatkovnih i komunikacijskih čvorišta.
Unatoč rastućoj zabrinutosti, pokušaj uvođenja zabrane prodaje nekretnina ruskim kupcima na razini EU-a prošle je godine propao zbog protivljenja pojedinih država. Stručnjaci upozoravaju da fragmentirani zakoni i nedovoljna razmjena obavještajnih podataka stvaraju opasne praznine.
"Sve dok kontraobavještajne aktivnosti ostanu strogo nacionalne, Europa neće moći učinkovito odgovoriti na prijetnju koja prelazi granice", zaključio je jedan sigurnosni dužnosnik.
-
pogledajte fotkeKakva čast! Na proslavu posebnog jubileja stigao i predsjednik Milanović s buketom cvijeća
-
respiratorni virusLiječnik o porastu slučajeva zaražene djece: "Ako ovo primijetite, javite se u bolnicu"
-
DOČEKAO JE SVOJ REDOsijek ima novog trenera! Postao je igračka ikona najvećih rivala, sad ima najteži zadatak u povijesti voljenog kluba
