Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Dogovor o primirju u Ukrajini potpisan u četvrtak u Minsku donio je olakšanje toj zemlji zahvaćenoj krvavim sukobom, ali Europska unija nastavlja "pritisak" na ruskog predsjednika prijeteći mu novim sankcijama ne bude li se primirje poštovalo.


"Bude li sve u redu, bit ćemo sretni da pomognemo tom procesu, a bude li problema, ne odbacujemo mogućnost novih sankcija", rekla je u četvrtak navečer njemačka kancelarka Angela Merkel nakon europskog summita u Bruxellesu.

Vezani članci Slika nije dostupna Obama zaprijetio Putinu Slika nije dostupna Merkel opet poslala poruku Putinu - Oštra je i odlučna!

Ne bude li se dogovor iz Minska "poštovao (...) vratit ćemo se sankcijama koje će se uvesti uz već postojeće", rekao je francuski predsjednik Francois Hollande. "Želimo da naš pritisak potakne Rusiju na primjenu ovog drugog dogovora iz Minska. Tome se nadamo", rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Tusk o Hrvatima u Ukrajini: To je više propaganda

"Pregovori su bili veoma naporni i ne očekujemo laku provedbu procesa", rekao je pak ukrajinski predsjednik Petro Porošenko koji je sudjelovao na summitu europskih čelnika u Bruxellesu na kojemu su Ukrajina i Grčka bile glavne teme.

Ovaj "dogovor o bitnim stvarima" koji je javnosti obznanio Vladimir Putin, "ne jamči trajan uspjeh", upozorio je nešto ranije Hollande a kancelarka Merkel je spomenula "velike zapreke" na putu uspostave mira na istoku Ukrajine.

"Pregovori su bili konstruktivni, ali gdjekad mučni i veoma emotivni", rekao je za AFP glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov koji napominje da "Rusiji nije bio upućen nikakav ultimatum, niti je Rusija bilo kome postavljala ultimatum", nakon maratonskih pregovora tijekom noći u Minsku na kojima su sudjelovali njemački, francuski, ukrajinski i ruski čelnik.

Sjedinjene Države su "izrazile zadovoljstvo" postignutim dogovorom, zatraživši ipak da se "poprati trenutačnim i konkretnim koracima". "Zalaganje Rusije i separatista ocjenjivat ćemo po njihovim postupcima, a ne riječima", upozorio je američki državni tajnik John Kerry u času kada su napetosti SAD-a i Moskve dosegnule najvišu razinu od Hladnog rata.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je na "istinsko i trajno primirje" na tom području kojim već deset mjeseci hara sukob što je odnio više od 5300 života. "Moramo biti sasvim otvoreni prema Vladimiru Putinu koji mora znati da se sankcije neće ukinuti ako ne promijeni svoje ponašanje", istaknuo je pak britanski premijer David Cameron.

Dogovor koji su potpisali proruski separatisti i Kijev predviđa primirje koje stupa na snagu u nedjelju u ponoć po kijevskom vremenu (subota 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu) i povlačenje zaraćenih strana i njihova teškog oružja, što će omogućiti uspostavu tampon zone od 50 do 140 km. Po ranijim dogovorima ta je zona bila 30 km.

Usto, po novom ustavu koji se treba donijeti do kraja 2015., područja Donecka i Luhanska će dobiti veću autonomiju. Dogovor je spriječio dopremu američkog oružja Kijevu, ali nije zauvijek riješio sukob, ocjenjuju analitičari.

On preuzima glavninu dogovora potpisanog u Minsku u rujnu 2014. koji je isto predviđao primirje, povlačenje topništva i razmjenu zarobljenika. No činjenica da uživa službenu "potporu" na najvišoj razini - od strane Vladimira Putina, Petra Porošenka, Francoisa Hollandea i Angele Merkel - daje mu veću važnost.

Susret u Bjelorusiji organiziran je nakon jednotjednih intenzivnih diplomatskih konzultacija koje su potaknuli francuski predsjednik i njemačka kancelarka. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook