Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i šef europske diplomacije Josep Borrell izrazili su sućut Europske unije nakon pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, što je izazvalo ozlojađene reakcije na društvenim mrežama u kojima se europske dužnosnike, između ostalog, podsjeća da se radi o "krvniku" i "masovnom ubojici".
"EU izražava iskrenu sućut zbog smrti predsjednika Raisija i ministra vanjskih poslova Hoseina Amira-Abdolahiana, kao i ostalih članova njihovog izaslanstva i posade u helikopterskoj nesreći. U mislima smo s vašim obiteljima", napisao je Michel na X-u.
Njihove objave izazvale su buru na društvenim mrežama dijela zastupnika Europskog parlamenta, političkih dužnosnika i nepoznatih korisnika.
"Možete li pogledati u oči hrabrim ženama i borcima za slobodu Irana? Sram vas bilo", poručio je na X-u švedski zastupnik EP-a iz Europske pučke stranke (EPP) Michael David Lega, član Odbora EP-a za vanjske poslove i ljudska prava.
Pročitajte i ovo
Koliko para toliko muzike?
Dnevnik Nove TV doznao koliko se trošilo u kampanji i iznose koje su čelnici uplatili strankama: Najveći donator HDZ-u dao 30.000 eura
"Ne u moje ime", napisao je nizozemski političar Geert Wilders iz krajnje desnice.
Bivši belgijski državni tajnik Theo Francken, iz nacionalne stranke Novi flamanski savez, osudio je "izraze sućuti u ime EU-a za smrt jednog krvnika i jednog masovnog ubojicu", aludirajući na Raisija koji je kasnih 80-ih bio član zloglasnog "Povjerenstva smrti" koje je nadgledalo smaknuća političkih zatvorenika. Zbog svoje je okrutnosti prozvan "krvnikom Teherana".
Abdolahain je nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada primio čelnika te palestinske islamističke organizacije Ismaila Haniyeha i čestitao mu.
"Diplomacija, tj. dijalog, uključujući i s režimima s kojima imamo duboka neslaganja" je opravdana, rekla je Michelova glasnogovornica Ecaterina Casinge, tvrdeći da je "održavanje dijaloga s Iranom ključno kako bi se izbjegla eskalacija u regiji".
U nedjelju je EU, na zahtjev Irana, aktivirao svoj sustav brzog mapiranja, poznat kao Copernicus, kako bi pomogla u potrazi za srušenim helikopterom. Europski povjerenik za krizna upravljanja, Slovenac Janez Lenarčić u toj je objavi kao ključnu riječ naveo #EUSolidarity i također izazvao val zgražanja i nezadovoljstva.
Pročitajte i ovo
druga strana priče
Brat poginulog: "Banožić laže. Nije poznavao mog brata i nikome nije izrazio sućut"
"Žalosti me smrt Mashe Amini i toliko puno žena i njihovih pristaša koje je ubio iranski režim. Šokirana sam da je Lenarčić objavio poruku u ime EU-a i predložio aktivaciju europskog sustava solidarnosti kako bi se spasilo iranskog predsjednika. Europska solidarnost. S kim? I s čijim novcem?", zapitala se belgijska zastupnica u EP-u Assita Kanko iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), a prenosi Politico.
Marie-Agnes Strack-Zimmermann, jedna od vodećih kandidata liberala na europskim izborima u lipnju, je na X-u napisala da joj je "apsolutna misterija kako Europska komisija može pokazati #EUSolidarnost s Iranom".
"Koji bijedni 'hashtag', koja sprdnja s hrabrim borcima za ljudska prava u Iranu. Očekujem objašnjenje", poručila je njemačka liberalka.
Papa Franjo je izrazio sućut iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneju i izrazio "duhovnu bliskost" s nacijom u "ovom teškom trenutku".
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je objavio dan žalosti i izrazio sućut "našoj iranskoj braći".
Pročitajte i ovo
Optužuje ih
Biden se osvrnuo na uhidbeni nalog ICC-a: "To je skandalozno, između Izraela i Hamasa nema znaka jednakosti"
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei proglasio je petodnevnu žalost nakon smrti predsjednika Raisija, javio je BBC, dok je Iranska studentska novinska agencija (ISNA) izvijestila da bi predsjednički izbori u Teheranu poslije smrti predsjednika Ebrahima Raisija mogli biti održani već u lipnju.
Vezano uz predsjedničke izbore govori se o 28. lipnja kao o mogućem datumu, dok bi se kandidati mogli početi prijavljivati 28. svibnja, navela je ISNA pozivajući se na glasnogovornika izbornog tijela.
Kandidate mora odobriti Starateljsko vijeće, tijelo sačinjeno od viših klerika i pravnih dužnosnika koje je u prošlosti imalo sklonost isključivati kandidate koji zagovaraju reforme.
Iranski predsjednik izravno se bira na četverogodišnji mandat. Raisi je izabran u lipnju 2021. Predsjednik funkcionira kao čelnik vlade, no ne i kao čelnik države. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei čelnik je države i ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima.
U međuvremenu, potpredsjednik Mohamad Mokhber imenovan je da preuzme privremene dužnosti.
Iranska vlada također je imenovala zamjenika ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kanija za vršitelja dužnosti ministra vanjskih poslova.