Srbiji zbog loših demokratskih standarda i bliskih veza s Rusijom prijeti mogućnost gubitka do 1,5 milijardi eura iz fondova Europske unije.
"Sve smo zabrinutiji zbog onoga što se događa u Srbiji. Od zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa do obračuna s prosvjednicima i uplitanja u neovisne medije", za Politico je izjavila europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
Iako Srbija nije članica EU-a, otkako je 2014. započela pregovore o pristupanju, ima pravo na sredstva i bespovratne potpore koje joj pomažu u provedbi pravnih reformi. Kos je napomenula da Europska komisija procjenjuje ispunjava li ta zemlja još uvijek uvjete za isplate u okviru financijskih instrumenata EU-a.
Četiri dužnosnika koja rade na proširenju Unije, pod uvjetom anonimnosti, rekla su da unutar Komisije tjednima raste pritisak da se sredstava uskrate, a Kos je upozorila da paket zakona o restrukturiranju srpskih sudova i promjeni načina imenovanja sudaca i tužitelja predstavlja ozbiljan korak unatrag.
Venecijanska komisija, pravno savjetodavno tijelo Vijeća Europe, trebala bi krajem mjeseca dati stručno mišljenje o zakonskim izmjenama u Srbiji. To bi mišljenje moglo potaknuti Komisiju da zamrzne financiranje Srbije.
Danijel Apostolović, srpski veleposlanik pri EU-u i glavni pregovarač s Unijom, napomenuo je da je Srbija jasno poručila da će slijediti preporuke Venecijanske komisije čim budu zaprimljene.
Hod po rubu
EU je najveći pružatelj financijske potpore Srbiji te joj je od 2021. do 2024. dodijelio više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava. Na raspolaganju je i dodatnih do 1,5 milijardi eura, uvjetovanih provedbom reformi. Međutim, Srbija već dugo vodi osjetljivu politiku balansiranja odnosa s EU-om i Rusijom.
Strpljenje EU-a prema Beogradu posljednjih je mjeseci sve manje, a u studenom je objavljeno izvješće o procesu proširenja u kojem se upozorilo na nazadovanje i anti-EU narativ na najvišim razinama srpske politike.
Napetosti su dodatno porasle u prosincu, kada je predsjednik Aleksandar Vučić ignorirao samit EU-a i zapadnog Balkana. Vučić je u veljači naveo da bi radije išao prema jačem gospodarskom usklađivanju s EU-om, poput pristupanja jedinstvenom tržištu i prostoru slobodnog kretanja, nego prema punopravnom političkom članstvu.
Kos je odbacila te prijedloge, ističući da bi i za to bilo potrebno provesti značajne reforme.
Srbija je na udaru bila i prošlog mjeseca, i to zbog izvješća o nasilju i nepravilnostima tijekom lokalnih izbora, kao i zbog policijske racije na sveučilištu tijekom koje su se stotine studenata sukobile s policijom.
Jedan dužnosnik EU-a rekao je da su ti nedavni događaji, zajedno s kontinuiranom suradnjom Srbije s Moskvom, predstavljali prekretnicu u odnosima Bruxellesa i Beograda te potaknuli zaoštravanje stajališta izvršne vlasti EU-a.
"Kao zemlja kandidatkinja, očekujemo i da Srbija stane uz nas u vanjskoj politici te se više uskladi s našim stajalištima", zaključila je Kos.
