Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Ne svojom voljom

Čudnovati kljunaši u Australiji završili na antidepresivima

Ilustracija: AFP
Ilustracija: AFP
Čudnovati kljunaši, koji žive u zagađenim vodama nedaleko od australskog grada Melbournea možda su izloženi polovici dnevne doze antidepresiva koja se propisuje ljudima, a u organizam je unose uobičajenom dnevnom prehranom - insektima i paucima, pokazala je studija.

Analizom uginulih insekata i pauka iz šest melburnskih potoka znanstvenici su otkrili tragove 69 različitih vrsta lijekova, pokazali su rezultati studije.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna prošle godine začepili pumpe Zagrepčani prestali bacati maskice i rukavice u WC školjke, stigla im i zahvala Slika nije dostupna Projekt financiraju Nijemci U Hrvatskoj počelo korištenje ''alata za rano upozorenje'': Koronavirus otkriva nekoliko dana prije pojave simptoma

Znanstvenici su pojasnili da se lijekovi prenose hranidbenim lancem. Insektima se hrane pauci, a oni su hrana čudnovatim kljunašima.

Lijekovi su u potoke dospjeli putem pogona za pročišćenje otpadnih voda koji ne uspijevaju ukloniti sve štetne spojeve što ih konzumiraju ljudi. Neki onamo stižu kroz septičke jame ili propusne vodovodne i kanalizacijske cijevi.

Voda iz potoka i potočića oko Melbournea, čak i iz onih s vrlo malo otpadnih voda, sadržavala je "cijeli koktel lijekova", rekli su istraživači, ne skrivajući da su neugodno iznenađeni.

Ovo je prvo istraživanje u svijetu koje upućuje na to da u hranidbenoj mreži postoji niz farmaceutskih spojeva te da neke životinje mogu biti izložene polovici dnevne doze antidepresiva koja se propisuje ljudima, rekla je voditeljica studije Erinn Richmond.

Studija je pokazala da se "brojni lijekovi u tragovima zadržavaju u organizmima vodenih beskralježnjaka, ali i u vodenim tokovima odakle se ulijevaju u kopnena područja koja ih okružuju. Ondje ih konzumiraju pauci, ptice, šišmiši...", objasnila je Richmond.

"Antidepresivi su lijekovi izvorno namijenjeni otklanjanju depresije kod ljudi, čiji su simptomi potištenost, bezvoljnost, tuga, beznađe, očaj i manjak energije", rekao je suautor studije Michael Grace.

"Sada kada smo otkrili lijekove namijenjene ljudima u organizmima životinja, moramo pokušati otkriti kakav učinak oni na njih imaju i u kolikoj im mjeri štete", kazao je Grace.

Rezultati studije znanstvenika sa sveučilišta Monash u Melbournu objavljeni su u časopisu Nature Communications. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene