Brexit, ilustracija
Brexit, ilustracija Foto: JENS BUTTNER/DPA/PIXSELL

Europska unija započinje u subotu drugu fazu pregovora s Londonom u kojoj će se pokušati definirati njihovi budući odnosi, u prvom redu trgovinski, što neće biti nimalo lako.


Nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u petak u ponoć nastupa prijelazno razdoblje koje će trajati do 31. prosinca 2020., a tijekom kojeg će Britanci morati poštivati pravila EU-a. Do isteka tog razdoblja dvije strane trebale bi dogovoriti nove odnose.

Vezani članci Theresa May (Foto: AFP) Britanska premijerka s Bruxellesom postigla sporazum oko britansko-irske granice? Zaustavljeni pregovori o brexitu (Foto: AFP) Stanka u pregovorima o brexitu do summita, ključna pitanja još bez dogovora

U slučaju da se ne dogovore, trgovina s Britanijom odvijat će se po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) dok se ne postigne dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, pa bi se zapravo dogodio "tvrdi" Brexit.

Europska komisija predstavit će 3. veljače pregovarački mandat, koji moraju usvojiti države članice na ministarskom sastanku 25. veljače. Pregovori će tada moći službeno početi.

Prvi rok je 1. srpnja. Najkasnije do tog datuma znat će se hoće li se prijelazno razdoblje produljiti za godinu ili dvije ili ne. No to mora zatražiti London, a britanski premijer Boris Johnson već je rekao da to ne želi i unio to u zakon.

Ako se uzme u obzir vrijeme potrebno za ratifikaciju sporazuma, London i Bruxelles imat će na raspolaganju u najboljem slučaju samo osam mjeseci, od ožujka do listopada, za dogovor.

"Nemoguća misija", po mišljenju jednog europskog diplomata.

Ograničeni sporazum

Uzevši u obzir ta ograničenja, EU neće moći postići svoj inicijalni cilj sklapanja "globalnog sporazuma" koji bi pokrio sve aspekte njihovih budućih odnosa (trgovinu robom i uslugama, migracije, vanjsku politiku).

"Britanski je izbor da se pregovore ubrza", rekao je glavni europski pregovarač Michel Barnier u razgovoru za Journal du Dimanche.

Ali neka pitanja morat će biti riješena "ili će dovesti do sloma", upozorio je.

Prioriteti Bruxellesa su da se 2020. postignu kompromisi o ribarstvu, unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti i posebice o trgovini robom. Ostalo će biti dogovoreno poslije.

Kada je riječ o trgovini, London u svakom slučaju želi samo jednostavan sporazum o slobodnoj trgovini, poput onih koje je EU dogovorio s Kanadom i Japanom.

EU želi da sporazum obuhvaća mehanizam za rješavanje sporova, s mogućnošću nametanja sankcija odnosno suspenzije sporazuma u slučaju nepoštivanja njegovih odredbi.

Na redu je Barnier

Barnier je kazao da će se "paralelno" otvoriti "desetak pregovaračkih cjelina".

Po jednom europskom izvoru, organizirat će se samo "osam do deset krugova pregovora od tjedan dana", što je "četrdesetak dana čistih pregovora".

To izgleda malo kada se uzme u obzir da su za dogovor s Kanadom bile potrebne godine, točnije pet godina, a riječ je o manje važnom partneru od Britanije.

"Svakoj ćemo temi dati dva ili tri tjedna i vidjet ćemo što je moguće. Ako razlike budu prevelike, ići ćemo dalje. Neke teme će dobro napredovati, druge nimalo", rekao je jedan diplomat.

Poštena igra

Bruxelles u prvom redu želi osigurati da Britanija ne deregulira svoje gospodarstvo kada je riječ o zaštiti okoliša, socijalnoj i fiskalnoj politici i državnim potporama, kao i trgovini te da igra pošteno, odnosno da ne pribjegava dampingu.

Neke članice EU-a voljele bi kada bi Britanci bili usklađeni s europskim pravilima u ta četiri područja i da se automatski prilagođavaju izmjenama zakona. To smatraju neophodnim s obzirom na geografsku i ekonomsku blizinu Britanije.

"Nula carina, nula kvota, nula dampinga", sažeo je Barnier.

No Johnson je "jasno kazao da želi sporazum o slobodnoj trgovini kanadskog tipa bez usklađivanja" s EU-om, podsjeća jedan britanski dužnosnik.

"Polazište su iznimno visoke norme", dodaje.

"Sačuvati jedinstvo"

"Bit će teško sačuvati europsko jedinstvo", ocijenio je jedan europski diplomat, s obzirom na to da europske prijestolnice nemaju iste prioritete.

Zemlje istočne Europe pridaju veliku važnost industrijskoj robi. Druge, poput Luksemburga, financijskim uslugama.

Francuska, Danska, Irska, Belgija i Nizozemska žele sačuvati pravo na ribolov u britanskim vodama, što je jako simbolično pitanje koje će pozorno pratiti ostale članice, zabrinute zbog ustupaka Londonu.

Ribolov bi mogao još više raspiriti rasprave jer se čini da bi Bruxelles mogao uvjetovati otvaranje čisto trgovinskih pregovora dogovorom o tom pitanju.

Dvije strane obećale su uostalom da će se dogovoriti o ribolovu do 1. srpnja.

Švicarski model?

Europljane, a posebice Francusku, zabrinjava buduća struktura odnosa između EU-a i Britanije.

Hoće li ona biti formalna, sa zajedničkim institucijama jasno definiranih nadležnosti, ili nešto slobodnijeg tipa i strukturirana zasebnim sporazumima o trgovini, sigurnosti i drugim pitanjima ovisno o potrebi?

Mnoge članice, po pisanju EURACTIV-a, užasavaju se druge mogućnosti, poučene složenim odnosima EU-a sa Švicarskom, koji su regulirani s više od stotinu sporazuma. (Hina)