Svi koji žele biti kandidati i kandidatkinje za predsjednika države do ponoći su morali predati najmanje 10.000 potpisa.

Galerija


Do isteka roka u ponoć dvanaest je kandidata i kandidatkinja predalo potpise za kandidaturu za predsjedničke izbore. To su Zoran Milanović (oko 78.000), Mislav Kolakušić (15.000), Nedjeljko Babić (14.000), Dejan Kovač (16.000), Anto Đapić (13.000), Kolinda Grabar-Kitarović (više od 230.000), Miroslav Škoro (više od 70.000), Katarina Peović (14.000), Dario Juričan (13.000), Slobodan Midžić (1), Ivan Pernar (15.000) i Dalija Orešković (oko 11.000).

Prava je mala drama nastala kad je u DIP stigla Dalija Orešković, koja je došla oko 23:30. Ispostavilo se da je stigla bez obrasca za kandidaturu, tzv. OP-1, kojim stranka ili više njih, odnosno grupa birača predlažu kandidata za predsjednika.

Obrazac je nakon kraćeg vremena osiguran, pa je Orešković potpise DIP-u predala doslovno u posljednjim minutama, točnije u 23:58, javlja reporter Dino Goleš.

Nešto poslije 20 sati stigao je i Slobodan Midžić, nezavisni kandidat koji je poznat po tome što je već u dva navrata dolazio u DIP s praznim potpisnim listama odnosno CD-om na kojem je, kako je tvrdio, imao "barem pola milijuna potpisa". Ovaj je put predao jedan jedini potpis. Njegova je kandidatura morala biti formalno zaprimljena, ali jasno je da ne ispunjava uvjete, kazali su u DIP-u.

Nakon zaprimanja svih kandidatura, DIP ima rok od dva dana da sve potpise pročešlja i objavi pravovaljanu listu kandidata, koji će na glasačkom listiću biti navedeni abecednim redom. Predizborna kampanja počet će 5. prosinca u ponoć.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predala potpise DIP-u (Foto: Patrik Macek/Pixsell) Grabar-Kitarović predala potpise za kandidaturu, skupila ih više od 230 tisuća. Osvrnula se i na kolače za Bandića

MIroslav Škoro predaje potpise za predsjedničku kandidaturu (Foto: Patrik Macek/Pixsell) - 1 Škoro: "Treba gospođi Grabar-Kitarović omogućiti da 22. prosinca postane građanka i nosi kolače kome hoće"

Postavlja se pitanje može li se iz broja prikupljenih potpisa donijeti zaključak o snazi pojedinih kandidata. Reporter Mislav Bago kazao je da izborni zakon za predsjednika Republike u Hrvatskoj postoji od 1992. godine. ''Ti potpisi uglavnom su služili za političko bildanje mišića, za motivaciju svog članstva. To je najviše koristila Hrvatska demokratska zajednica kao najveća stranka.

Kada pogledamo ove brojke, predsjednica Republike predala je najveći broj potpisa, no to je još uvijek gotovo 100.000 potpisa manje nego prije pet godina. Ti potpisi ne znače ništa. Primjerice, Andrija Hebrang imao je najveći broj potpisa kao kandidat HDZ-a, pa nije ušao ni u drugi izborni krug. Potpisi su motivacijske prirode'', kazao je Bago.

Potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić u Dnevniku Nove TV, između ostalog, objasnila je dokad možete provjeriti biračke popise te na koji način to možete učiniti.