Dragan Dimitrić iz Zagreba se prije nekoliko godina preselio na selo, kupio kuću, počeo stvarati poljoprivredno gospodarstvo, postao suprug i otac. I sada sve to napušta. Ide u Švedsku jer više ne može čekati da se država pokrene. Ljudi iz Banovine odlaze više jednostavno ne mogu živjeti tamo. Umjesto djela, dobili su obilježavanja obljetnica u kraju koje već desetljećima demografski umire.

Galerija Provjereno: Obilježvanje godišnjice potresa u Petrinji - 1 Provjereno: Obilježvanje godišnjice potresa u Petrinji - 2 Provjereno: Obitelj Dimitrić +0 Provjereno: Posljedice potresa u Banovini

Nakon bijesa, na obilježavanju obljetnice potresa u Petrinji krenule su suze. Suze za one koji su izgubili život. Suze nemoći. "Ovo selo Madžari, tu je sigurno deset kuća za rušiti", kazao je Dragan Dimitrić iz Madžara. Godina je prošla, a stanovnicima Banovine treba čudo. Čekaju makar malen pomak, a ne stagnaciju koja im je postala svakodnevica.

"Turistička zajednica ti ne može organizirat Djeda mraza, već ide s uniformom Crvenog križa. To pokazuje koja smo mi bijeda i socijala. To je čisti vizualni prikaz nakon ovih Božićnih praznika", rekao je Danijel Pavlić iz Hrvatske Kostajnice.

Zlatni studio: Brojne nominacije za ekipu Nove TV - 7 Za Zlatni Studio konkuriraju gotovo svi zabavni formati Nove TV, a tu je opet i ekipa iz Informativnog programa!

Provjereno: Test na koronavirus - 2 (Ne)transparentna nabava testova za koronu: Jedna tvrtka čak nema HALMED-ovu dozvolu! ''Određeni pojedinci iskoristili su kriznu situaciju..."

Na obljetnici u Petrinji su se palile svijeće za ljude poginule u potresu. Slušale su se i mise te obilazilo nove centre života, odnosno kontejnerske građevine.

"I to je nešto što sam ja bio nazvao – vukovarizacija. Jedan događaj se simbolički slavi jednom u godini, a između ostalih 364 dana svjedočimo negativnim ekonomskim, demografskim, emigracijskim procesima", rekao je sociolog Sven Marcelić.

Procesi su to koje je potres samo ogolio i stavio u fokus kraj koji je 30 godina zaboravljen.

Novce koje je uložio mogao je baciti u smeće

Premijer Andrej Plenković rekao je na obilježavanju obljetnice da je Vlada "donijela jako puno odluka koje su ovdje olakšale život". S tim se ne bi složio Dragan Dimitrić, rođeni Zagrepčanin koji je prije pet godina poželio zasnovati obitelj i baviti se poljoprivredom. Doselio se u selo Madžari između Siska i Petrinje.

Obje njegove kuće, na kojima je sam radio u tom selu, su za rušenje. Kuća koju je namijenio za život s obitelji obnavljana je '97. Nakon potresa, ne želeći čekati državu za obnovu, išao je urediti kuću kako bi opet mogli živjeti u njoj.

"I unutra sam uložio 45.000 kuna. Dođe mi statičar i kaže: 'Sinek, ti si te novce bacio u smeće jer vi morate tu kuću ukloniti ili pojačati temelje'", ispričao je Dimitrić.

Slaven Škrobot, Lana i Nevena Njihova najveća želja je sjesti na bicikl, no to zbog celebralne paralize i paraplegije ne mogu. Hoće li im akcija koju je pokrenuo Slaven to omogućiti?

Mario i Lada - 2 Kad ti potpuni stranac doslovno pokloni dio sebe i spasi život! "Ona je meni danas kao majka"

Sad čeka da mu uklone čak dvije kuće koje će mu potencijalno pasti na kontejner. Htio je on to sam, ali onda gubi pravo na obnovu. "Zamislite da ova kuća padne na kontejner. Ovaj kontejner je na cesti, a unutra su kreveti, televizija, ormari, kutna garnitura. Mene, ženu i djecu jednostavno zdrobi. Nema nas više", rekao je.

"Političari se naslikavaju, a ništa ne poduzimaju"

Obitelj Dimitrić sada vode život u 20 kvadrata, život koji potresom nije stao, s dvije bebe: jedna od godinu i sedam mjeseci i jedna od sedam mjeseci. "Zahtjev za vodu smo predali kao i svi, odmah kad je došao kontejner, da nam spoje toplu vodu. Dan danas ništa. Sam sam crijevo kupio, sam sam spojio crijevo", rekao je.

Cyberbullying, ilustracija - 1 Kada je postalo normalno brutalno vrijeđati druge? Problem koji ima tragične posljedice: "Prvo dolazi nepovjerenje, panični napadaji, pa depresija"

Zato prizori političara u odijelima na svečanim obilježavanjima u njima bude gorčinu. "Samo se naslikavaju, a ništa znači ne poduzimaju", rekla je Valentina Dimitrić.

Kutinski gradonačelnik Zlatko Babić i bivša direktorica tvrtke Eko Moslavina Adrijana Cvrtila Ispovijest zviždačice zbog koje je pao kutinski gradonačelnik: "Isplatilo se"

Na milost i nemilost države neće čekati. Dogovorio je posao u Švedskoj. Morao se ostaviti poljoprivrede, morat će dati otkaz na poslu u mliječnoj industriji kako bi mogao od veće plaće prikupiti novac i sam započeti ispočetka. "Teško mi pada što ja djecu neću vidjet godinu dana. To me tuče u srce jako. Dijete od sedam mjeseci bude oca zaboravilo. To je žalosno, ali sam prisiljen otići iz ove države raditi da mogu ovo nekako riješiti", rekao je.

Država podmeće nogu građanima

Danijel Pavlić sve te priče s terena zna. Humanitarac, spisatelj, filmaš i aktivist sročio ih je u knjigu "Potresne kronike". "Meni je blesavo ministri kad počnu pričati koliko su obnovili. Zar su neke nevidljive kuće obnavljali? Ja ne vidim da su kuće obnovljene. I onda kad kažu - administracija ih koči. Pa tko vodi tu administraciju? Nije administracija privatna stvar, to je isto državna stvar", rekao je.

Država pritom ne podmeće nogu sama sebi, nego ju podmeće građanima. "Nisu zakazali ljudi ovi koji su čista srca: entuzijazmom koji su u početku pomagali, koji su dolazili i davali komadiće kruha od sebe. Emotivno je to sve kad vidiš da čovjek nema za sebe, a daje drugome", kroz suze je Pavlić ispričao.

Provjereno: Njegovatelji - 2 Nisu htjeli biti socijalni slučajevi, pa su otišli raditi u inozemstvo, a sada snose dvostruki teret: ''Zašto moramo plaćati porez i u Austriji i u Hrvatskoj?''

Potezi su nakon početnog entuzijazma bili na državi, na konkretnim stvarima. Uz toliko ureda, odsjeka, odjela, agencija, fondova i slično, malo toga se dogodilo.

"To je cijeli jedan niz elemenata birokratskog aparata koji mora opravdati svoje postojanje. S druge strane znamo, uči nas klasična sociologija, da ono što birokrati ne vole jest rizik, brzina, nesigurnost. Sve što nam treba u obnovi jest brzina ili na neki način nesigurnost", rekao je sociolog Marcelić.

Katastrofalan tornado koji je u lipnju poharao Češku teško je uspoređivati s potresom, no jedno je zajedničko – ljudi su ostali bez domova.

"Uništio je ili oštetio oko 16.000 zgrada, od kojih je 200 moralo biti potpuno srušeno. Dakle, šteta je bila u vrijednosti od oko 15 milijardi čeških kruna. I odmah nakon tornada, građevinski radovi su krenuli skoro odmah, uglavnom zahvaljujući volonterima", rekla je češka novinarka Hana Jelinkova.

Prosvjed protiv epidemioloških mjera - 2 Između slobode i odgovornosti: ''Jesmo li zaslužili cjepiva? U Africi ih nemaju, a cijepili bi se. To je prava diskriminacija!''

Šest mjeseci je prošlo i slika je potpuno drugačija. Još se radi, ali većina ljudi se ipak vratila u svoje domove. Ljudi su prikupili 41 milijun eura. Vlada je ponudila 600 eura hitne pomoći, a potom omogućila još 17 milijuna eura. "Ljudi su novac dobijali direktno i mogli su ga upotrijebiti kako su htjeli. Mogli su odabrati tvrtku koju žele", rekla je Jelinkova.

Kraj koji je najmanje 20 godina zapušten

U posljednja dva desetljeća 20.000 ljudi napustilo je Banovinu. Nakon rata su se obnovile kuće, ali ne i život.

"Tada je izgrađeno oko 30.000 stambenih objekata. Međutim, gospodarstvo, radna mjesta i ono što je zapravo bitno, što je bazično za perspektivu ljudi je bilo potpuno zapušteno", rekao je Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu.

U novom programu revitalizacije koji je usvojila Vlada, govori Čavrak, pitanje je alokacija sredstava. Od 16 milijardi kuna koliko se planira uložiti, tek milijarda je usmjerena na nova radna mjesta.

I usvojena je filozofija povećanja konkurentnosti postojećih tvrtki, što po njegovom sudu neće uroditi plodom "zato što zapravo na ovom području poduzeća i poslovnih subjekata nema".

Vanja Krnić - 1 Vodio je kćer u šetnju, a onda se srušio na stubištu: "Nisam znao što je, bojao sam se samo da ne umrem pred njom"

Nedostaju im radna mjesta, škole, vrtići, kina. Žele porezna rasterećenja, neke blagodati koje bi privukle ljude. U ovaj program revitalizacije sumnjaju.

"Sve ono što nama može garantirati revitalizaciju, ulaganje u gospodarstvo, ulaganje u poduzetništvo, u lokalne poduzetnike, u ovo da se može privući nekakve veće poduzetnike je potpuno izostalo", rekla je stanovnica Petrinje Marija Kaflić.

Planirane su sportske dvorane, šetnice i biciklističke staze. Sjajno je to, ali nemaju osnovne stvari koje bi privukle ljude kako bi imao tko uopće šetati ili obilaziti sportske dvorane.

"I ako dođe ta obnova o kojoj oni pričaju, ta revitalizacija Petrinje i šire Banovine, za dvije, tri ili pet godina, ona onda stvarno nikome neće bit potrebna. Nikom. Nas onda ovdje neće biti", rekla je Marta iz Petinje.

Trenutačno ih uvjeravaju da će se tipske kuće izgraditi na proljeće, a u godinu dana nisu mogli srušiti postojeće jer većini nedostaje još jedan papir, zahtjev ili suglasnost. Priča je to koju ni pas s maslom ne bi pojeo, govori. Te floskule sluša od rata.

"Ja to slušam otkad sam bila dijete. Ja sam odrasla u tome - bit će bolje. Danas je dan kad ja imam 32 godine, kad ja držim dvoje svojih djece u rukama kao što su moji roditelji držali mene i moga brata kad je bio rat", rekla je Marta.

Ilegalni deponij u blizini Zagreba - 5 Scenarij za Alan Ford! Dobro uhodan biznis s ilegalnim deponijem, za nekoliko stotina kuna odlaže se sve i svašta

Marta i Marija ne dižu ruke, već su se organizirale u građansku inicijativu "Petrinjsko proljeće". Zaposlene su, žive u zelenim i narančastim kućama i žele poboljšati svoju zajednicu, a ne otići.

"Petrinja je grad gdje je moja obitelj, mjesto gdje su moji prijatelji, mjesto koje je toliko malo i slatko da postoji još nekakav osjećaj zajednice. Jako mi je lijepo imati ideju o tome da bi moje dijete moglo odrastati u jednoj takvoj sredini", rekla je Marija.

"Mi smo dio filma. Samo čekam završetak"

Zasad znaju samo da se moraju svi zajedno boriti jer inače nitko neće više živjeti na tom području.

"Ako radi ničeg drugoga, onda ćemo radi djece morati emigrirati. Mi u Hrvatskoj Kostajnici nismo imali ni izbore. Mi smo imali izbore, ali smo imali jednog kandidata. Znači, ti nemaš čak ni neki izbor da glasaš za nekog drugog", rekao je Danijel Pavlić.

To je lice i naličje tipične Hrvatske. Kada se to odvija u kraju gdje puno ljudi živi s 800 kuna na mjesec, alarm je za odlazak.

"Mi smo dio filma nekog. Samo čekam jer ne znam kakav će biti završetak", rekao je Pavilić.

Marko Babić i Nastasja Nedimović Oni su objavili rat raku i postali inspiracija drugima: "Nisam mislio da ću biti Tonkina beba ćelavica"

Nema ni interneta, niti ga je tko stavio u program revitalizacije.

"Mi smo pogledali kartu HAKOM-a na kojoj je vidljivo da preko 30 posto prostora županije zapravo uopće nije pokriveno internetom, a ostatak od 80 posto nema ni četiri megabita po sekundi", rekao je profesor Čarvrak.

Naši vladajući se vole hvaliti brojkama koliko se novca negdje dodijelilo. Koje je to konkretno efekte imalo, često čujemo u izvještajima Europske unije kada vidimo da smo na dnu ljestvice europskih zemljama po razvijenosti i napretku.

"Vi ćete u tom dokumentu i u javnim istupima Vlade čuti da je šteta od potresa u Hrvatskoj 10 posto BDP-a. To je matematički točno. Potres se dogodio u Zagrebu i u Petrinji i Sisku i Banovini, a ne u Istri, Dalmaciji i tako dalje", rekao je Čarvrak.

"To znači, ako stavite iste veličine u brojnik i nazivnik, onda dobivate da je ovdje šteta od potresa 300 posto BDP-a Sisačko-moslovačke županije", dodao je.

Migranti - 3 Naš sud sve je odbacio, dok je europski dosudio – krivi ste! Slučaj malene Madine dobiva rasplet: ''Njezina smrt je danak nefunkcioniranja pravosuđa''

Dakle izgubili su tri godine BDP-a. Godinu dana čekaju na rušenje, a gradnja nije ni na vidiku. I još jednu Novu godinu dočekali su u limu u kojem bor završava na krovu kontejnera jer za njega nema mjesta, a mora ga biti, jer tu su djeca.

Život u Banovini, ukoliko se prestanemo hvaliti brojkama, a krenemo konkretno činiti bez birokratskih zavrzlama, možda tu i ostane. Ne treba tim ljudima sažaljenje, sućut i prigodno obilježavanje. Njima treba akcija, i to im treba odmah.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju