''Firma koja je došla, njoj je bilo u interesu da što više kroma izvuče, a nije ih bilo briga da se teren sanira'', kaže za Provjereno jedan od izvora, a drugi opisuje kako se ''odvajao iz šljake ferokrom u pogonu koji je bio napravljen, postavljen i taj ferokrom se dalje prodavao''.
Opisuju tako bivši radnici ono što im je dugo bilo zabranjeno – kako se iz troske u Dugom Ratu izvlačila vrijedna sirovina i prodavala. Bez ikakve dozvole: ''Direktno se vadilo iz mora. Bageri su bili koji su kopali."
Dokumenti koje Provjereno posjeduje govore o troski suprotno od ranije studije. Tonči Bauk, načelnik Dugog Rata, upozorava: "Zaključeno je da je opasno za zdravlje, ali da bi trebalo napraviti šire uzorkovanje."
Na opasnost za zdravlje kontinuirano su desetljećima upozoravali stanovnici Dugog Rata.
"Ako nije opasno, vi popijte. Pospite se time. Preselimo se u Hollywood i učinimo nešto dramatično, baš poput Erin Brockovich. Stavit ću ovu čašu kraj vas. I okusite pa vidite što mi pijemo", kazala je i lani 3. rujna Ivana Pločkinić iz Građanske inicijative ZA Dugi Rat.
Održan je tada sastanak s predstavnicima tvrtke koja je kupila zemlju i nekadašnju tvornicu ferolegura. Obećana je gradnja turističkog kompleksa. Tko bi u to više vjerovao, rekli su građani za Provjereno, kada su izigrana obećanja o sanaciji, a umjesto nje dogodila se eksploatacija.
"Nisam bio umiješan u to udruženje. Možda sam bio član uprave različitih tvrtki, ali sam radio isključivo u upravljanju. Samo da budem jasan, nisam znao što se tamo radi", kazao je Henry Alexander Brompton Gwyn-Jones, član uprave tvrtke Projekt Uvala, 3. rujna 2021.
Radnici o eksploatiranju ferokroma
Nekoliko mjeseci nakon burnog sastanka, Provjereno je ponovno otišlo u Dugi Rat. Novinarka Ana Malbaša sastala se s dvoje od više od stotinu radnika koji su bili angažirani kako bi se iz troske eksploatirao ferokrom. Angažirala ih je tvrtka Colligo, kažu, a prostorom bivše tvornice sada upravlja Projekt uvala. Tvrtke su vlasnički i upravljački povezane. Eksploatacija je, kažu radnici, trajala nekoliko mjeseci. Za to je instalirano posebno postrojenje.
Kako je opisao jedan od njih: "Drobilica je mljela šljaku tu u kojoj je bilo kroma i dalje je išlo na separaciju, odvajanje. Radilo je na sistemu vode. Pritisak vode je odvajao metal i šljaku. Šljaka je otpadala na jednu stranu. Krom je išao na drugu stranu i taj krom se pakirao poslije u vreće po tonu."
Potpisali su radnici tada ugovor kojim su se obvezali, kako kažu, da neće ništa o tome govoriti 10 godina. Tvrde da je taj ugovor nedavno isteka, ali ipak pred kamere Provjerenog stali su tajnog identiteta. Boje se za svoju sigurnost jer, kako kažu, poslovi su to mutni, vrijedni milijune.
Radilo se u više smjena. Po cijele dane i noći. Ferokrom se punio u vreće.
"U 24 sata 60 tona se vadilo. Svaka smjena. I nedjelje i subote i praznici, sve se radilo. Znači 30 radnih dana po 60 tona. To vam je 1800 tona mjesečno", govori jedan od njih, a na pitanje novinarke koliko je radnika moglo vidjeti te vreće, odvraća: "Svi koji su ulazili tu. To je bilo odmah na ulazu."
U koje zemlje je ta sirovina prodavana, ne znaju točno.
"Bilo je na onom placu kada bi se skupilo 250-300 tona. Onda bi dolazili šleperi. To su šleperi danima vozili. U razgovoru s vozačima koji su te šlepere vozili, oni u biti nisu znali gdje će to voziti. U tvornici od nas 100 nitko nije znao gdje to ide", rekao je jedan od izvora.
Nisu sigurni ni po kojoj se cijeni ferokrom prodavao. Kažu samo: "U to vrijeme je bio vrlo, vrlo skup ferokrom."
Ali su se u to vrijeme dobro raspitali kako bi došli do informacija o tome koliko su strani investitori mogli zaraditi na tom nedopuštenom poslu.
Jedan od izvora kaže: "Cijena je bila, koliko smo mi mogli saznati, oko tri eura. Bilo je jedan kilogram za tri eura. Znači jedna vreća koja je bila punjena, u kojoj je bila tona, koštala je 3000 eura. Znači 60 tona dnevno je 180.000 eura."
Tko će provesti i platiti sanaciju?
Država je detektirala eksploataciju za koju tvrtka nije imala dozvolu. Angažirala je i stručnjake da izračunaju koliko su investitori na tome mogli zaraditi. Došli su do mnogo manjeg iznosa nego radnici s kojima je Provjereno razgovaralo. Država koju zastupa DORH tužila je investitore za to, a investitori državu za zemlju koju su kupili, jer tvrde da im se osporava dio kupljenog zemljišta.
Tako nastaje nacrt nagodbe 2017. u kojemu se navodi da se "tuženik obvezuje isplatiti Republici Hrvatskoj naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina u iznosu 25.331.803 kune bez zatezne kamate i troškova postupka".
Ta nagodba između Hrvatske i stranih investitora još nije sklopljena. Jedan od izvora misli da je tu oštećena država: "Koliko sam ja čuo, oni su prikazali nekoliko puta umanjen iznos da su oni tu izvukli u vrijednosti kroma."
Čeka se i odluka o tome tko će i kada sanirati trosku u Dugom Ratu. Po sili zakona, kada tu obvezu nije ispunio investitor, sanaciju treba preuzeti država, osigurati za to sredstva, ali se onda i naplatiti od investitora.
Saborska zastupnica Marijana Puljak predložila je, kaže, tu stavku u državnom proračunu: "Pokušavam vas spasiti, vaš obraz. Dajte 15 milijuna kuna za prvu fazu te sanacije i krenite konačno sanirati ono što ste po zakonu dužni napraviti. Državni tajnik tada koji je obrazlagao amandmane je rekao da nije potrebno da to Ministarstvo preuzme s obzirom na to da postoji sanacijski program po kojem će se to sanirati."
Problem je što po sanacijskom programu iz 2015. ništa nije učinjeno, a rok za sanaciju odavno je probijen.
''Išli smo istraživati da u međuvremenu nije usvojen neki novi sanacijski program, da nije investitor podnio zahtjev za nekakvim novim programom i nakon istraživanja, nakon nekih kontakata ustanovili smo da državni tajnik govori o tom starom sanacijskom programu", rekla je Puljak.
U medije je onda izašla informacija da će tu obvezu ipak preuzeti država. Na pitanje je li to točno, Tomislav Ćorić, ministra gospodarstva i održivog razvoja, je odvratio: "Ja vam to u ovome trenutku to ne mogu potvrditi." Na pitanje zašto uslijedio je odgovor: "Zato što vam to ne mogu potvrditi."
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Oni su ponudili nagodbu tim investitorima i oni žele vidjeti da li će taj investitor pristati na tu nagodbu. U tom slučaju njima je cilj da se eventualno naplate od samog zemljišta ako investitor državi ne bi vratio ona sredstva koja će država utrošit za sanaciju", rekla je Sandra Benčić, saborska zastupnica.
Od tvrtke Projekt uvala, smatra ona, teško se država u ovom trenutku može naplatiti: "Iz razloga što, prema zadnjim podacima sa sudskog registra, njihov prihod u 2020 godini je bio 70.000 kuna. U nekom trenutku je država odlučila njima prodati izuzetno vrijedno zemljište, zajedno s tom troskom, gdje su oni ekstrahirali vrijedne elemente iz te troske i prodali ih. Mnogi stručnjaci kažu za mnogo veću cijenu nego što je procijenjeno od strane države."
Zagađenje okoliša
Postoji mogućnost da je u Dugom Ratu zagađen okoliš, ako je suditi po analizi Instituta građevinarstva Hrvatske i mišljenju izvanredne profesorice s Građevinskog fakulteta. Vrijednosti opasnih spojeva na ukupno četiri lokacije, odakle su analizirani uzorci, premašuju sve dopuštene granice.
''Nikla ima i u troski i u tlu dva do sedam puta nego što je propisano. U uzorcima zgure, tj. mulja, ima 50 puta više policikličkih aromatskih ugljikovodika, pahova. 10 puta više heksavelentnog kroma, to je krom šest. Dobivene količine kroma su 1000 puta veće od dozvoljene", kaže načelnik Dugog rata Bauk.
Dosadašnja studija koju je izradila tvrtka na zahtjev Projekt uvale imala je drugačiji zaključak, podsjeća on: "Projekt uvala je stalno tvrdila da nikakvih štetnih tvari na području Dalmacije Dugi rat nema. Mi smo utvrdili da ima."
Bio je, kaže, i na sastancima u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja: "Na sastanku na kojem sam ja bio nazočan, DORH je izjavio da nikakva sanacija daljnja ne može biti od strane postojećeg operatora ako je napravio ovo što je napravio do 2019. godine, a nije napravio ništa."
Eksploatacija može proći, ali sanacije nema
Ništa nije napravljeno po poitanju sanacije, ali mnogo što se tiče eksploatacije. Izvori Provjerenog se dobro sjećaju da se ferokrom eksploatirao za vrijeme Vlade Ive Sanadera. Inspekcije su, sjećaju se, više puta izlazile na teren: "I onda je negdje u šestom mjeseci 2011. inspekcija došla i zapečatila je pogon."
Sve su radnje stale onoga trenutka, kažu, kada je vlast preuzela Vlada Zorana Milanovića: "Onda su oni pokušali pregovarati s novom Vladom. Izgleda da nisu našli zajednički dogovor. Interes i postrojenje je jednostavno stalo."
Ipak, Benčić smatra da se niti jedna vlada nije na dobar način bavila ovim problemom.
"Mislim da je postalo jasno između 2010. i 2015. da se taj problem neće riješiti na način da investitor to sanira. Međutim, kada je došla nova HDZ-ova vlada, nakon 2015., su dali novi ugovor i novi sporazum investitoru te im dali još pet godina da se eventualno to sanira", kaže Benčić.
Doticaja s vladajućom strankom investitori su imali tada, kažu izvori Provjerenog, a imaju ga i danas. Zastupa ih odvjetnik Kruno Peronja, nekadašnji župan Splitsko-dalmatinski iz redova HDZ-a. On je 3. rujna 2021. uvjeravao da troska nije opasna, da se sve radi po zakonu: "Nema štete nikakve. To su utvrdila mjerodavna tijela koja su dokazala da je šljaka bezopasna."
Pročitajte i ovo
Ipak, ističe Puljak: ''Stalno se pozivaju da je sve čisto i u skladu sa svim zakonima, ali kažem da dosta toga ostaje sumnjivo. Cijela te priča je dosta na nekim labavim nogama. Zaista bi trebalo ispitati od samih početaka tko je sve tu upleten."
Tema sanacije u Dugom Ratu otvorena je i na saborskom Odboru za zaštitu okoliša i prirode kojim predsjeda Sandra Benčić: ''Nama sjednica nije zaključena. Ja namjerno nisam zaključila tu sjednicu jer su ostala otvorena pitanja. I dalje pokušamo utjecati na sve aktere da se donese odluka o sanaciji, da se riješi problem za zajednicu, a da se druga pravna pitanja rješavaju u sporu između RH i investitora."
Benčić uskoro najavljuje još jednu sjednicu. Oni koji su svjedočili tome što se događalo, sada su očajni. Žive u Dugom ratu, u strahu za zdravlje, ali i bijesni što je investitor zarađivao, a nije sanirao.
"Njihov je interes bio samo krom. Njihov interes nije bio da se tu sanira pogon i da bi se nešto drugo radilo", kaže jedan od izvora Provjerenog, a drugi dodaje: "100 posto da su oni morali imati nekoga jer oni nisu vadili iz svoga, oni su vadili iz državnoga. Oni su vadili iz pomorskog i javnog dobra. U biti to nije bila sanacija. To je bila čista eksploatacija."
Pročitajte i ovo
Zbog toga što se nije na vrijeme zaustavila eksploatacija ferokroma, a sanacija se nije na vrijeme provela, Europskoj komisiji su prijavljeni i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i sam DORH. Protiv investitora podnesene su i kaznene prijave općinskom državnom odvjetništvu protiv investitora, rekao je načelnik Dugog Rata.
Provjereno je kotaktiralo institucije kako bi provjerili jesu li poduzete ikakve radnje po prijavama. DORH je poslao opširan odgovor u kojem, među ostalim, stoji da po prijavama postupaju, a ne znaju i ne mogu komentirati da ih je itko prijavio ijednoj europskoj instituciji.
Ministarstvo je kazalo da je u komunikaciji s Europskom komisijom u vezi osiguranja europskih sredstava za sanaciju onečišćenih područja koja su posljedica rada bivših industrijskih postrojenja. Utvrđuju i je li postojeći sanacijski program uopće danas primjenjiv. Ako nije, izradit će se novi. Ostaje vidjeti kako će na cijeli proces utjecati činjenica da je stručno mišljenje, prema rezultatima nove analize četiri uzorka, pokazalo da se ne može tvrditi da troska nije opasna.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
