Nekima je koronakriza poslovno bila nimalo krizna! Doznajemo - jedna od dvadesetak tvrtki koja sudjeluje u biznisu s testovima za koronu uopće nema dozvolu za tu vrstu djelatnosti! Potvrdio nam je to i HALMED. Dok jedina domaća tvrtka koja se bavi proizvodnjom takvih testova, gotovo uopće ne sudjeluje u tom poslu s robnim zalihama - državnim centralnim mjestom nabave u krizi. Ali zato surađuje i svoje proizvode plasira u inozemstvu! Kako se to točno nabavljaju testovi za COVID-19? Zašto nije zaživjela objedinjena nabava? Zašto ne postoji jedinstvena ili maksimalna cijena?

Galerija Provjereno: Test na koronavirus - 1 Provjereno: Test na koronavirus - 2 Provjereno: Test na koronavirus - 3 +0 Provjereno: Test na koronavirus - 4

Podaci govore: od početka krize do danas - samo na testiranju okrenuo se golem novac. Više od milijardu kuna! Statistiku zaraženih od koronavirusa, preboljelih, i onih, nažalost, preminulih građani imaju posvuda - svaki dan. A cjelovite podatke o tome tko je i kako zarađivao u krizi - nemamo!  Ono što znamo je da smo ogromne novce potrošili na liječenje. Ali i na - testiranja.

''Milijardu i 300 milijuna kuna do današnjeg dana od početka pandemije potrošeno'', kazao je glasnogovorornik HZZO-a Nenad Korkut. Serološki, antigenski, PCR. Testiranje svaki dan. Posvuda. Milijun puta. Za milijarde kuna.

''To je nepoštena tržišna utakmica zato što država nameće ljudima da se moraju testirati. Cijene su nepravedno visoke i ja kao osoba u tome ne mogu sudjelovati'', smatra Gordan Lauc, bivši član Znanstvenog savjeta Vlade. Doznajemo - sve je uglavnom išlo užurbanom i jednostavnom nabavom. Od jakih i priznatih igrača u ovome biznisu, preko vrlo mladih poduzetnika, pa do onog koji nema ni dozvolu HALMED-a!

''Imamo situaciju kao u ratu, gdje su određeni pojedinci iskoristili kriznu situaciju da bi ostvarili svoj profit'', rekla je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. U Hrvatskoj djeluje je više od 20 tvrtki koje dobavljaju COVID-19 testove kupljene uglavnom iz stranih zemalja. A samo je jedna naša koja ih proizvodi.

Nekoliko puta slali ponudu, a odgovora nije bilo

Vrata nam je otvorila Mirjana Marchiotti-Ulip koja se preko 20 godina zajedno sa suprugom bavi in vitro dijagnostikom. A tu spadaju i testovi na COVID. Imaju antigenski, onaj koji razlikuje koronu i gripu i test na antitijela. Sirovinu nabavljaju iz inozemstva, a test sami validiraju i kreiraju - od ambalaže do upute. ''Sadrži 20 odvojenih test pločica za 20 pacijenata'', pojasnila je inženjerka biologije Sanja Mihaljević.

Ove testove tvrtka prodaje u više stranih zemalja. Najveći klijent im je distibuter za bugarsko Ministarstvo zdravstva. Ne i naša država. Nema ih među tvrtkama koje su testove direktno prodale robnim zalihama Ministarstva gospodarstva, izvijestila je reporterka Provjerenog Ana Malbaša.

''Nekoliko puta smo dali ponudu. Radilo se o velikim količinama i mislim da smo dali korektno nisku cijenu, međutim uvijek je prošao netko tko ima još nižu cijenu od nas. E sad, mi nismo nikad dobili odgovor, odnosno niti obavijest tko je prošao", ističe Marchiotti-Ulip, suvlasnica tvrtke Biognost.

Robne zalihe nabavljaju ih po nalogu Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, van određenih odredbi Zakona o javnoj nabavi. Testovi iz robnih zaliha distribuiraju se putem Stožera civilne zaštite raznim bolnicama, domovima zdravlja, zavodima… Ako im te količine nisu dovoljne, onda oni nabavljaju sami. Za iznose ispod 200.000 kuna ne treba se provesti otvoreni postupak javne nabave već se ide na bagatelnu nabavu.

''Mi smo sada u DNA laboratoriju Genosa. To je najveći DNA laboratorij u državi'', rekao je Lauc. Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade ne javlja se na javne natječaje koji se ionako ne provode često za testove u ovoj krizi. A ni ne zovu ga, kaže, jer je odustao od testiranja na COVID.

''Mi smo bili spremni hrvatskoj državi za cijenu od 120, 150 kuna raditi 10.000, 15.000 analiza na dan. Problem se otvorio u tome što prema hrvatskim propisima to bi se smatralo nepoštenom tržišnom utakmicom i nama bi bio zabranjen rad. Mi smo tada da bismo mogli provoditi te testove morali smo ih naplaćivati 1500 kuna po testu što je meni bilo etički potpuno neprihvatljivo'', istaknuo je Lauc.

''Vi svjedočite da sam nastojao ujednačiti cijenu usluge, samog rada, a isto tako zaštitne opreme, zbrinjavanja otpada i energenata koji se koriste pri testiranju da bi svi imali neku cijenu. Međutim, na tržišne neke zakonitosti ne mogu utjecati'', rekao je ministar zdravstva 15. prosinca ove godine Vili Beroš.

Cijene padale

Testovi na koronavirus su se na početku krize nabavljali po mnogo većim cijenama nego danas. Antigenski test prije se nabavljao za nekoliko desetaka kuna, a danas i za sedam kuna bez PDV-a. PCR za mnogo više. No, naplaćuju građanima dakako više od cijene nabavke. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje postavlja cijene za osiguranike koji na test idu na uputnicu.

''Za PCR je trenutno cijena 382 kune. Ako se dobro sjetite, kada je počelo tamo prije godinu i pol, tada je cijena bila 1500 kuna. Onda smo ju spustili na 700. A evo sad je ispod 400'', podsjeća Korkut.

Do cijene se dolazi tako da se prvo provjeri koja je realna cijena testa. A onda se računa koliko košta dijagnostički postupak. ''Spada rad i zdravstvenog osoblja - uzimanje testa, potrošni materijal'', pojasnio je Korkut. Sve druge cijene bez uputnice definira tržište samo. Znači - privatnici, bolnice, upravna vijeća zavoda. Da bi doznali kakve su, zovemo više zdravstvenih ustanova.

Da cijene testiranja variraju diljem Hrvatske, vidimo i po odgovorima koje smo dobili od bolnica i Domova zdravlja. Antigenski ćete negdje platiti ispod 100 kuna. Negdje gotovo 200. PCR od oko 300 do blizu 700. Upućeni nam objašnjavaju da je ovome ovako jer jedni testove nekad dobivaju samo iz donacija, drugi ih pak nabavljaju sami na tržištu. Logično je onda da će neki naplatiti manje, a neki skuplje.

Zvali smo ih. Rečeno nam je ako smo zaposleni - 50 je kuna, a nezaposlenima je 100. S obzirom da je država ostavila građanima slobodu izbora što se cijepljenja tiče, a uvela COVID potvrde i obvezu testiranja za ulazak u javne ustanove, potpuno je nejednak položaj zaposlenih i nezaposlenih u ovome trenutku.

Predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić je rekla da cijena zapravo može biti itekako manja. "Odnosno, cijena od 50 kuna je čak prihvatljiva za sve građane. Zašto takva cijena nije dostupna za sve građane, a pogotovo za one lošeg imovinskog stanja, odnosno za nezaposlene", upitala je Karačić.

Kolege iz Dnevnika Nove TV pitali su prošli tjedan ministra Ćorića tko je sve dobavljao testove i po kojoj cijeni? ''Ne znam, ne znam. Pitajte moje robne zalihe'', kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja, 10. prosinca 2021. Tomislav Ćorić. Kad on ne zna, pokušali smo doznati mi. I to ne samo za Ministarstvo gospodarstva, već sve ostale zavode, bolnice, domove zdravlja. Poslali smo im upit.

Jači igrači pobjeđuju

Analizom dobivenih odgovora detektirali smo oko 20 tvrtki. Prema njima se da zaključiti da jači igrači u ovome biznisu uglavnom posluju sa zavodima i bolnicama, a manje tvrtke najčešće s domovima zdravlja.

Tako smo došli do osam tvrtki koje su poslovale s nekoliko domova zdravlja. Nekoliko nam je zapelo za oko. Iza tvrtke Buryen stoje mladi Filip i Anđelko Mihalić. Zaposlenih nema. U 2019. nisu imali prometa. A prošle godine više od tri milijuna kuna s dobiti od oko pola milijuna kuna. Otprilike toliku dobit je imala Delta Aurea iza koje stoji Petar Jukić. A onda nas je nešto prilično neugodno iznenadilo. Sole Commerce nema dozvolu HALMED-a za prodaju testova, ako je suditi prema njihovoj tražilici. Iza nje stoji Emil Solenički. Zvali smo ga.

Nije nam se javio na poziv. Slali smo i SMS. Od njih je, koliko zasad znamo, testove nabavio Dom zdravlja u Gospiću. Evo što nam je napisala ravnateljica u mailu. ''Javna nabava se provodi za iznose preko 200.000 kuna bez PDV-a, pa nam nije trebao postupak javne nabave za malu količinu i mali iznos. U 2021. kupili smo male količine od tvrtke Sole Commerce, Buryen i Delta Aurea, koji su sve validirani testovi. Ukupno je kupljeno 5400 testova, cijena je varirala od 59 do 11 kuna sada'', kazali su nam iz DZ Gospić.

Naknadno nam je poslala dokaz da su nabavljeni testovi validirani. Ali svejedno tvrtka Sole Commerce nema dozvolu za prodaju testova što nam je potvrdio i HALMED i proslijedio sve inspekciji Ministarstva zdravstva. Doznali smo da su se sami oglašavali u Domu zdravlja. Zavod za javno zdravstvo je nabavljao od dvije tvrtke. Od Novatin iz Praga putem javne nabave. A od tvrtke Biosistemi jednostavnom nabavom. Kao i većina domova zdravlja.

''Mi govorimo o jednoj kriznoj situaciji. Kad god imate kriznu situaciju onda imate hitne intervencije. Dakle, vi nemate predvidivu situaciju'', kazao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. Robne zalihe su nabavljale, kako vidimo u objavljenom dokumentu, testove od šest tvrtki. Sve one su prošle godine, tijekom korona krize, imale promet u milijunima. Čista dobit u prošloj godini je također milijunska.

Kad će javna nabava?

Od rujna do ovog mjeseca nabavili smo čak tri milijuna testova od dvije tvrtke - Kefo i Medical and Pharm Trading. Provjerili smo ih obje na stranici FinInfo. Ono što nas iznenađuje je da druga spomenuta tvrtka koja za Ministarstvo nabavlja testove za milijunske iznose, nema nikakvih financijskih informacija za prošlu godinu.

''Potrebno je napomenuti da su upiti poslani na 20 i više adresa, a postupak nabave proveden je sukladno ranije navedenoj Odluci Vlade Republike Hrvatske'', kazali su iz Ministarstva gospodarstva. Vlada je u ožujku prošle godine odlučila da neće ići u klasičnu nabavu zbog krize, već je sve žurno. To je, smatraju naši sugovornici, imalo smisla na početku. A više baš i ne.

''Sada već nakon ovoliko vremena zaista je bilo nužno da se osigura javna nabava, da se osigura transparentna nabava. Isto tako javnost ima pravo znati sve cijene koje država plaća i za testove, i za lijekove koji se koriste'', istaknula je Jasna Karačić.

''Ne mogu isključit mogućnost da ponekad postoji potreba nešto nabaviti žurno. Ali da se sve to moglo raditi na puno pametniji način, da smo sve to mogli napraviti puno jeftinije. Da smo htjeli, mogli smo'', smatra Lauc.

I dok nam je većina prilično detaljno odgovorila na upite, iz županijskih Zavoda su nam kazali da su jako zauzeti i da sve informacije možemo pogledati na elektroničkom oglasniku javne nabave. To bi značilo pretražiti sve županijske zavode. Sva ta kopanja po stranicama i slanje desetke mailova moglo bi se izbjeći kada bismo imali jedno mjesto na kojem možemo primjerice po jednoj kategoriji "COVID testovi" sve pogledati transparentno i jednostavno – baš kao što na stranicama HALMED-a možemo dozvole.

Beroš vjeruje

Ministar zdravstva nije gledao, ali vjeruje da sve radi kako treba. ''U Ministarstvu se ne bavimo nikakvom nabavom u ovom trenutku brzih antigenskih testova. Ali apsolutno sam mišljenja i vjerujem da se to radi u kontekstu nabave, da je objedinjena za potrebe državnih i javnih službi'', kazao je Beroš.

Bernard Kaić Epidemiolog objasnio treba li cijepiti djecu i što s onima koji propisuju Ivermektin: ''Jesu li ga razrijedili u vodi koja pamti sve osim dreka?''

Testiranje na koronavirus Nove cijene testiranja: HZZO će odsad brze antigenske testove plaćati po znatno nižoj cijeni

Djelomično je u pravu. Robne zalihe Ministarstva gospodarstva su te koje nabavljaju žurno i dijele testove po potrebi raznim ustanovama, ali i one nabavljaju samostalno po različitim cijenama. A Beroš je prošlog mjeseca potpisao odluku o objedinjenoj javnoj nabavi lijekova, ugradbenog i potrošnog bolničkog materijala i usluga za zdravstvene ustanove u vlasništvu države. Objedinjena nabava ima, smatra Dražen Jurković i prednosti i nedostatke.

''Objedinjena javna nabava može u konačnici imati i negativne posljedice dugoročno. Pa recimo da vam se stvore monopoli. Jer ako vi imate objedinjenu javnu nabavu, ako imate jednog ili dva dobavljača, svi ostali dobavljači koji jesu prisutni na tržištu pa taj posao ne dobiju, ne dobiju jednom, ne dobiju drugi put, nakon nekog vremena ti dobavljači će vjerojatno sa vašeg tržišta otići'', upozorava Jurković.

''Sve cijene u krizi trebale bi biti definirane maksimalnim iznosom, a ne da netko odredi cijenu sam i da nažalost neki pacijenti nemaju izbora nego moraju platiti to što se od njih traži'', ističe Karačić.

Na početku Vlada je morala brzo reagirati, hitno donositi odluke, nabavljati žurno. Ali sada - gotovo dvije godine nakon pojave virusa, vladajući ipak imaju prostora da malo stanu na loptu i promisle o svojim odlukama. Da se dobro pogleda od koga se nabavlja i kako. Je li zaista žurna nabava i dalje potrebna?

 

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
 


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju