Galerija
Dok je u Kini situacija s pandemijom poprilično mirna, u ovom dijelu svijeta i dalje bukti. Uvode se karantene, novi lockdowni, Austrija najavljuje obavezno cijepljenje. Hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi da kod nas po tom pitanju ostaje sloboda izbora. No njome očito nisu zadovoljni ni protivnici ni zagovornici mjera. Jesu li nam, i kome to točno ugrožena prava i slobode? Koja od tih prava su nam zajamčena - bez obzira na pandemiju, istražila je Ana Malbaša.
Prosvjedi, podjele i nemiri. Testiranja, poslodavci koji uvjetuju radnicima cijepljenje, karantene.
"Te odluke su u jednu ruku u svrhu zaštite, a u drugu ruku mogu biti diskriminirajuće", objasnila je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Mnogi osjećaju da su neka njihova ljudska prava za vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom ugrožena. Početkom prošle godine kada je virus bio na drugom kraju planete, daleko od naših očiju, Kineze se stavljalo u izolaciju, kretanje im je bilo ograničeno. Bolnice su bile pretrpane. Virus se onda brzo proširio ne samo među kineskom populacijom već i po cijelome svijetu. Što o njemu danas znamo – pitali smo Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
"To je respiratorni virus. Njegov glavni put širenja je kroz dišni put. Postoji širok raspon komplikacija posebno kod ljudi koji imaju druge zdravstvene probleme i naravno da imaju veći rizik od hospitalizacije i nažalost mali udio i umre", rekao je Richard Pebody iz WHO-a Europa.
Koji je stav?
WHO još od siječnja prošle godine nema konačan stav o tome kako je virus nastao. Ali znamo da su zbog njega nastradali milijuni ljudi, jedno vrijeme potpuno paralizirao ekonomiju. I potegnuo pitanje ljudskih prava i njihova kršenja.
Iz Kine smo na početku pandemije gledali videozapise gdje tuku ljude na ulici koji ne nose maske, varili kvake na vratima da ne mogu izaći dok su zaraženi… Na društvenim mrežama ih objavljuje aktivistkinja za zaštitu ljudskih prava Jennifer Zeng s kojom smo stupili u kontakt na početku pandemije.
"Postoji jedan slučaj koji slama srce. O njemu su izvijestili i kineski mediji. 17-godišnjak s poteškoćama u razvoju nije se mogao brinuti za sebe jer su mu oca prisilno odveli u karantenu. Nitko se nije brinuo o njemu. U šest dana je imao samo dva obroka i umro je, komentirala je Zeng, aktivistkinja za zaštitu ljudskih prava, 3. veljače 2020. godine.
Kina je danas gotovo istrijebila koronavirus, a u Europi bukti. Ima velik broj zaraženih, umrlih. Javljaju se i nove varijante više ili manje opasne. Odobrena cjepiva, kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije, ne jamče apsolutnu zaštitu.
"Kada govorimo o teškom obliku bolesti, zaštita cjepiva je zapravo prilično trajna, tako da zapravo nema dokaza o snažnom slabljenju zaštite od bolesti. Sada postoje neki dokazi da bi se zaštita cjepiva od infekcije mogla s vremenom smanjiti. Dakle, postoji više studija koje to pokazuju", izjavio je Pebody.
Čak iako smo cijepljeni, virus možemo i dobiti i širiti ga. No, kako objašnjava, ipak u manjoj mjeri, ali i dalje poziva na poštivanje svih dosadašnjih mjera. Jedan od glavnih prijepora izbio je oko COVID potvrda. One su isprva zamišljene za lakši prelazak iz jedne u drugu zemlju članicu. Prvotno su se izdavale samo onima koji su cijepljeni, a onda i onima koji su virus preboljeli i koji se nisu cijepili pa se testiraju i negativni su. Danas se bez njih ne može u nekim zemljama ući u niti jedan zatvoreni prostor, a u Hrvatskoj u javne institucije.
"Recimo ako hoćete otići ili dignuti vašu mirovinu ili plaću u poštu ili Finu itd., vi morate sami platiti svoj test. Ja ću ovdje dobiti besplatan test i slobodno s tom propusnicom moći ću hodati slobodno po svim institucijama. To je očita diskriminacija", komentirala je Marija Selak Raspudić, filozofkinja i političarka.
Potvrde
COVID potvrde su sa svim svojim nelogičnostima, a jednu smo pokazali u jednoj od emisija kada smo ulazili u klubove s tuđom, jedan od razloga zašto je na ulice u središtu najvećeg grada u Hrvatskoj izašlo desetke tisuća ljudi. Dok mnogi prozivaju zbog kršenja sloboda, ustavni stručnjak objašnjava – koja su to prava koja se nikako ni u kojem slučaju ne mogu ograničiti.
"Pravo na život, sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti, zabrana mučenja i nečovječnog postupanja – to je ljudsko dostojanstvo. I ono što se odnosi na pravnu određenost kaznenih djela i kazni", rekao je Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.
Napominje također i da je izražavanje nezadovoljstva naše pravo. No ne i verbalni ili fizički napad za čime su neki posegnuli na prosvjedu. Dio europskih zemalja najavljuje mogućnost uvođenja COVID potvrda samo za one koji su cijepljeni i koji su virus preboljeli. A ne i za testirane kao dosad! To je najavio i ministar zdravstva Vili Beroš od 4. siječnja ako dođe do pogoršanja epidemiološke situacije.
"Takva odluka ne može postojati i ona nije usklađena s niti jednim propisom na europskoj razini", objasnila je Karačić.
No svjedoci smo da su neke zemlje poput Austrije već uveli takve potvrde. Najavili su i uvođenje obveznog cijepljenja početkom iduće godine. Stavili su necijepljene u karantenu.
"Možda su procijenili da COVID potvrde neće doprinijeti ostvarenju cilja. Jer manje je ograničenje sloboda i prava i lakše podnošljivo je cijepiti se nego ne biti u mogućnosti izlaziti iz vlastitog doma osim u trgovinu po namirnice, u apoteku po lijekove", dodao je Palić.
Grčka je najavila obvezno cijepljenje za one starije od 65 godina. Belgija je uvela tu obvezu za zdravstvene radnike. Ako država propiše obvezno cijepljenje onda ona odgovara i za eventualne smrtne ishode, kaže ustavni stručnjak.
"U slučaju da se dokaže u postupku pred sudom da između primitka cjepiva i smrtne posljedice postoji nedvojbena uzročno-posljedična veza. Država može po Ustavu uvesti obvezno cijepljenje. Međutim, izgleda kako se zapravo to želi izbjeći. To je neki moj dojam", naveo je Palić.
Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije podržala je otvaranje rasprave o obveznom cijepljenju. Hrvatski premijer je rekao da Hrvatska obvezno cijepljenje zasad neće uvesti i da građani imaju slobodu odabira. Ali ta je sloboda samo na papiru, kaže Selak Raspudić čija je stranka javno podržala prosvjede protiv COVID potvrda. S druge strane, svi njezini kolege ih svakodnevno ipak koriste.
"Krećući se po cesti ili dolazeći u različite institucije potiho mi se javljaju ljudi, čak unutar zdravstvenog sustava koji su doslovce u strahu za vlastitu egzistenciju i koji će osjećaju diskriminirano na svome poslu zato što se nisu cijepili unatoč tome što nominalno se nalazimo u situaciji da cijepljenje nije obvezno", rekla je Raspudić.
Ograničena prava
Za vrijeme pandemije naša su osobna ljudska prava ograničena, kaže Mato Palić. Ispred njih je dobrobit zajednice. "Ne može sloboda pojedinca biti apsolutna, a pravo na zdravlje i život relativno. U onoj situaciji kada to dvoje dolazi u koliziju", rekao je.
Jasna Karačić nam kaže da je sličan stav i u Rezoluciji Vijeća Europe. Ona je za vrijeme ove pandemije uporno upozoravala i da se pojedinim pacijentima koji boluju od drugih bolesti uskraćuje pravo na adekvatnu ili pravovremenu medicinsku skrb.
"Naravno da prioritet imaju ljudi koji su životno ugroženi i koji zahtijevaju intenzivno liječenje, ali je problem još veći ovo što gledamo sada i na što smo upozoravali na samom početku pandemije - da će doći do porasta drugih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih Hrvati umiru puno više u odnosu na prosjek EU. Umiru i od raka, i od srčanožilnih bolesti", komentirala je.
Vjerojatno su razlog toga bili pretrpane bolnice i osoblje preusmjereno na bavljenje koronavirusom. Pojedini su pak ušli u bolnice negativni s COVID potvrdom i ondje dobili virus.
"Drugi problem je problem zdravstvenih radnika koji imaju COVID potvrde. Problem predstavlja što se oni ne testiraju redovito kako se to radi u drugim EU zemljama da bi zaštitili i sebe kao zdravstvene radnike koji rade s pacijentima i same pacijente", izjavila je Karačić.
O svemu ovome pitali smo za mišljenje vodeće epidemiologe. Neki su zbog izloženosti velikim napadima u posljednje vrijeme odlučili malo smanjiti istupe u medijima. Jedan je ipak pristao napisati svoj stav.
"Živimo u vremenu u kojem kao čovječanstvo, prije svega u zapadnim društvima, zdravo za gotovo uzimamo individualizam i s njim povezane osobne dobrobiti. Epidemije očito ne bi bile to što jesu kada se ne bi radilo o istodobnoj opasnosti za velik broj ljudi u zajednici. Osim da, kao u doba kuge, pustimo da umru izloženiji i slabiji – dakle siromašniji, mi imamo izbor i moralnu obavezu djelovati jer znamo da postoje načini da smanjimo broj oboljelih koji će umrijeti ili, kao u primjeru epidemijskog poliomijelitisa, razviti doživotne teške posljedice. Jedan od načina jest cijepiti se", objasnio je epidemiolog Branko Kolarić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Ustavni stručnjak ističe da je globalna pandemija globalni problem i da bi se na njega trebao imati jednak odgovor na svjetskoj razini. Svjedoci smo da to nije tako. A pravu diskriminaciju, kaže, vidimo u činjenici da dostupnost cjepivu nije jednaka. Europa je nabavila već zalihe za duži vremenski period dok brojne zemlje nisu ni blizu toga.
"Samo se sjetimo situacije kad nije bilo cjepiva. Onda je bio problem što nema cjepiva, onda je bio problem što je nešto bilo sporno oko AstraZenece da ne isporučuju pa smo bili ljuti, pa smo bili ljuti na vlasti jer nam ne osiguraju. Pa su cjepiva počela stizati, pa su se ljudi u jednom dijelu cijepili. E, onda su počele sumnje oko cjepiva. Sad na kraju imamo cjepiva, malo je počelo to sad više u zadnje vrijeme da se ljudi cijepe iz raznoraznih motiva i onda se postavlja pitanje jesmo li mi zaslužili ta cjepiva? Zaslužujemo li mi da sve to dobijemo i tako dalje, pa da se ponašamo po svom, a s druge strane u Africi imate ispod 10 posto procijepljenosti i oni jadni nemaju cjepiva, a cijepili bi se, jedan dio sigurno njih. Pa bolje je onda to poslati tamo i njima dati zaštitu, a za nas naručiti kad bude trebalo. To je prava diskriminacija!", poručio je Palić.
Ova nas je kriza oslabila i ekonomski i zdravstveno. U ovoj krizi brojnima je narušeno financijsko stanje, psihičko, fizičko zdravlje. Brojni su nažalost stradali. Pitanje ugroze ljudskih prava mnogi postavljaju posve opravdano! Ima li diskriminacije – ima! Je li poštenija ona država koja ukine slobode za koje pravni stručnjaci tvrde da nam u pandemiji nisu zajamčena ili one zemlje koje održavaju samo privid slobode. Isti ti stručnjaci i znanstvenici i dodatno upozoravaju - da svaka sloboda podrazumijeva i odgovornost. Kako za sebe, tako i za cijelu zajednicu!
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
-
policija sve istražujeSnimljen zastrašujući trenutak prije tragedije: Djevojka (19) sama se odvezala s padobrana
-
Tragedija u Budvi
Novi detalji o djevojci koja se odvezala s padobrana: "Nije pokazivala strah, ne znamo što se dogodilo"
-
Objavljena satnicaPripremite se na spektakl: Evo kada Rafalei prelijeću vaše gradove!
