Tvorac "švedskog modela" ne kaje se: "Broj mrtvih je strašan, ali malo govorimo o posljedicama karantene"

Kao tvorac liberalnog švedskog odgovora na pandemiju koronavirusa, Anders Tegnell navikao je primati prijetnje smrću i pozive na ostavku. No on ne namjerava odstupiti ili ustuknuti i uvjeren je da će se s vremenom njegov model pokazati ispravnim.

Pročitajte i ovo ipak ima brojnih kritičara Posebni izaslanik WHO-a za koronu: ''Sve bi se zemlje trebale ugledati na švedski model'' Gost dnevnika nove tv Epidemiolog objasnio što nam prijeti ako do jeseni ne smanjimo broj novih slučajeva zaraze koronom

"Mislim da je velik broj zemalja trebao dvaput razmisliti prije poduzimanja vrlo drastičnih mjera ograničenja kretanja", rekao je u razgovoru za Reuters.

"To je bio eksperiment, a ne švedski model", uvjeren je.

I dok se većina zemalja sklupčala iza zatvorenih vrata, Švedska se oslonila na odgovornost svojih građana u održavanju socijalne distance, a većinu je škola, restorana, barova ostavila otvorenima.

Od ožujka švedska ekonomija nadmašuje ostatak Europe, ali njezinih više od 5000 mrtvih višestruko nadmašuje broj mrtvih u susjednim zemljama Danskoj, Finskoj i Norveškoj zajedno.

Tegnell ima masu pristaša koje hvale njegov pristup. Budući da je glavni švedski epidemiolog ujedno i gorljivi vrtlar, na kuću je adresu dobivao tolike količine cvijeća da je njegov mjesni cvjećar zamolio da uspore s narudžbama.

Istodobno populistička stranka Švedskih demokrata stopu smrtnosti među starijom populacijom zaraženom koronavirusom naziva "masakrom" i traži njegovu ostavku, a policija istražuje prijetnje smrću koje je primio.

Strašno, ali...

Tegnell (64), pomalo sijed i naborana čela, slaže se da je broj mrtvih "strašan", ali tvrdi da to nije posljedica liberalnog pristupa i ukazuje na loše stanje u domovima za starije i decentraliziran zdravstveni sustav.

Veteran borbe protiv ebole u Africi smatra da se njegovi kritičari premalo bave posljedicama potpunog zatvaranja. "Zadivljujuće je koliko smo malo razgovarali o vrlo negativnim posljedicama karantene u mnogim zemljama - nasilje u obitelji, djeca s problemima u školi", rekao je.

"Učinci različitih strategija, različitih mjera mnogo su složeniji nego što danas razumijemo. Ovu bolest teško je razumjeti", kaže. Dodaje da su neke zemlje koje su uvele drastične mjere, poput Španjolske, Italije, Britanije, više propatile od Švedske.

Njega, pak, mnogo više čudi ponašanje švedskih nordijskih susjeda: "Jesu li oni uopće imali razloga da se zatvore, to je pitanje."

Njegovo je mišljenje u Europi u manjini. Ostale zemlje polako se otvaraju za turiste, ali malo koja prihvaća švedske. Ne žele ih zasad ni u nordijskim zemljama.

"Njihova strategija nije uspjela", kazao je Allan Randrup Thomsen, virolog s kopenhaškog sveučilišta. U Danskoj je stopa smrtnosti zaraženih po glavi stanovnika pet puta manja nego u Švedskoj. "Glavni je razlog taj što se nisu zatvorili kao Danska", uvjeren je Thomsen.