Umjesto u pročistaču, kanalizacija završava u prirodi, nadomak zaštićenog rezervata: "Ovo je baš s*anje"
Piše DNEVNIK.hr,
22. svibnja 2026. @ 15:46
komentari
Kanalizacija u potocima i prirodiFoto: Provjereno
Kanalizacija koja umjesto u pročistaču završava u potocima i prirodi. I sve to u neposrednoj blizini zaštićenog rezervata Crna Mlaka. Već 16 godina mještani Donje Zdenčine upozoravaju - nemamo pročistač, gušimo se u smradu i vlastitim fekalijama. Sustav koji je prije nekoliko desetljeća izgrađen za nekoliko stotina stanovnika, danas zbog doseljavanja i gradnje novih stanova opslužuje nekoliko tisuća ljudi.
Podijelite
Ako ste se ikada vozili autocestom pokraj Donje Zdenčine i osjetili neugodan miris, znajte da dolazi od kanalizacije. One koja iz Općine Klinča Sela zajedno s oborinskim vodama teče ravno ispod autoceste.
"Problem je u fekalijama koje izlaze i ulaze u prirodu", govori stanovnik Željko Mavračić.
Sve se ulijeva u potok Lukavec.
"Vidi se mulj, kao drek", kaže Danijel.
"Došli smo do nekakvog ruba da jednostavno se pitamo dokle više. Otvorena septička jama, a sve na kraju dolazi u Crnu Mlaku", upozorava Božica Pauker iz mjesnog odbora Donja Zdenčina - stari dio.
Kanalizacija u potocima i prirodiFoto:
Provjereno
Crna Mlaka je ornitološki rezervat zaštićen Ramsarskom konvencijom, baš poput Kopačkog rita, Lonjskog polja ili doline Neretve. Prva kanalizacija izgrađena je 80-ih godina prošlog stoljeća, a od tada je broj stanovnika rapidno rastao. Pročistača nema.
"Bez obzira na rezervat, na Ramsarsko područje, na uzgoj ribe, to su dostignuća 21. stoljeća, za Boga miloga", govori Ivan Prepolec, vlasnik ribnjaka Crna Mlaka.
Na teren je izašla i kontrola Hrvatskih voda.
"Ma ovo je baš sranje", čuje se tijekom obilaska.
Građani Donje Zdenčine na smrad su već oguglali, ali izljev kanalizacije kakav se dogodio prije nekoliko mjeseci ne pamte.
"Desilo se ono nevrijeme u trećem mjesecu i dobili smo i oni i mi prijave ljudi. Javili su se zbog velikog onečišćenja i mirisa kanalizacijskog sustava", govori Ivana Mavračić Milković, vijećnica Općinskog vijeća Klinča Sela.
Kanalizacija i oborinske vode slobodno se ispuštaju u potok Lukavec. Kada su obišli potok uz šumu, ostali su zaprepašteni.
"Uzvodno uz potok nema žive životinje. Nema žaba, nema riba, nema onih pužića koji bi trebali biti unutra. Nema čak ni ovih vodenih buba", kaže Božica Pauker.
Kanalizacija u potocima i prirodiFoto:
Provjereno
Sve su prijavili nadležnim institucijama. Poslali desetke upita, ali odgovora nije bilo.
"Oni su kao općina pozvali deratizaciju da se riješe glodavaca i to nam je načelnik dokumentirao. Zatražili smo da se taj prostor ogradi bilo kako, vrpcom, privremenom ogradom, bilo čime. Duboka jama, ne održava se, kada se ne kosi vi ne znate kuda hodate, možete u to pasti", govori Ivana Mavračić Milković.
Ispust je sagrađen još 80-ih godina. Na njega se spojila kanalizacija koju je mjesni odbor izgradio samodoprinosima za stotinjak kuća Donje Zdenčine. Nakon osnivanja Općine Klinča Sela 1993. godine počela se širiti kanalizacijska mreža.
"Počela se izgradnja kanalizacije u Klinča Selu. Kupio se novi prostor za lagunu u Donjoj Zdenčini, jedno tri kilometra od centra. I to je tako stajalo, stajalo", prisjeća se stanovnik Dragutin Romanović.
Kanalizacija u potocima i prirodiFoto:
Provjereno
Sve se spojilo na isti ispust – onaj koji slobodno teče u prirodu.
"Radilo se o privremenom rješenju u tom trenutku", kaže načelnik Općine Klinča Sela Miljenko Vučković.
Na pitanje izgleda li da je to privremeno rješenje i dalje aktualno, odgovara: "Privremeno rješenje i dalje je aktualno."
U 33 godine širila se kanalizacijska mreža, povećavao broj stanovnika, ali nova laguna i pročistač nikada nisu izgrađeni.