Dvije, dvije i pol, tri tisuće novozaraženih – kao da su nam nekad nezamislive brojke postale normalne. U redu, novonormalne. S jednoznamenkastim ili sramežljivo dvoznamenkastim brojevima bili smo na proljeće u lockdownu. Nos kroz prozor nisi smio izbaciti. Gospodarstvo je pretrpjelo veliku štetu zbog zatvaranja, država morala zavući ruku duboko u džep da bi pokrila rupe, pa poslije toga lockdown postaje zabranjena riječ, a za policijski sat vlasti ne žele ni čuti.
Pouzdaju se, kažu, u odgovornost građana i konstantno apeliraju na građane da peru ruke, drže razmak, prozračuju...
Brojke neumoljivo rastu, probili smo već nekoliko psiholoških granica, sa strepnjom čekamo kad ćemo i onu od četiri tisuće. Hej, četiri tisuće. Umire 50 ljudi dnevno. Pedeset!
Brojevi rastu, mjere popustile?!?
Zemlje u okruženju i Europi zatvaraju se, ograničavaju, postrožuju mjere. Hrvatska ne. Prije nekoliko dana ukupan broj zaraženih premašio je broj ukupno zaraženih u Kini. Treba li podsjećati na to da je tamo sve počelo i koliko Kina ima stanovnika? Ne treba.
Suočeni s crnim brojkama, očekivale su se nove mjere, ali uvjeravali su nas da je zaustavljen rast, smanjen je trend, da je sve pod kontrolom. Kako se približavao Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, Stožer je čak popustio s mjerama. Omogućio je okupljanje 500 ljudi, umjesto propisanih 50. Tvrdili su da će biti dovoljno COVID redara, da će povorka biti u skupinama od 25 ljudi koji će biti na distanci i s maskom na licu. Između pojedinih skupina bit će razmak od 50 metara. Treba li podsjećati na to da je u Koloni sjećanja umjesto 500 bilo nekoliko tisuća ljudi i da je bilo onih koji nisu nosili masku? Ne treba.
Hvalili se da smo među najboljima u Europi
Dva dana prije obilježavanja pada Vukovara tada zdravi ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je broj novozaraženih i umrlih relativno visok, ali da je Hrvatska, s obzirom na broj aktivnih slučajeva na milijun stanovnika, među sedam najboljih zemalja u Europi. Uvjeravao je da blažim mjerama postižemo čak bolje rezultate od zemalja koje su uvele strože mjere.
I dok smo se pitali treba li im više vjerovati, oglasio se i ugledni znanstvenih Ivan Đikić te upozorio na to da su neistine da strože mjere ne djeluju. Pitao ih je i zašto kupuju vrijeme i bezuspješno apelirao da se ne ide u Vukovar.
Nekoliko tisuća ljudi u Vukovaru
Ljudi su došli. Bilo ih je manje nego prethodnih godina, ali mnogo više od onoga što bi trebalo biti normalno u vrijeme vrhunca epidemije. No čak je i prvi epidemiolog u Hrvata Krunoslav Capak, koji je molio da u Vukovar ne dođe više od 500 ljudi, rekao da ''ako ih bude više, nitko neće brojiti''.
Nije samo Vukovar. Iznimke su bile i procesija na Hvaru, Sinjska alka, Maraton lađa... Uoči parlamentarnih izbora olabavljene su mjere na granici s BiH. Nacionalni stožer u određenim prigodama popusti mjere, no je li prigoda kad imamo više od tri tisuće novozaraženih?
Treba li na to uopće odgovoriti? Ne treba.
Davor Božinović danas je najavio strože mjere. Trajat će vjerojatno do Božića da ljudi mogu u miru na put, na Advent i u šoping po poklone. A onda je Nova godina, pa treba i to nekako obilježiti. Potom su Tri kralja, nije red da ljudi sjede doma. Valentinovo, 8. mart – naći ćemo uvijek način da zaobiđemo mjere.
Na kraju, da ne bude zabune, Grad Heroj zaslužuje da mu se poklonimo, ali... žrtava se ne bismo smjeli sjećati tako da stvaramo nove žrtve. Jer da, i ovo je rat, ali rat koji možemo dobiti s manje žrtava.
