Finska je jedna od zemalja koje najbolje izlaze na kraj s pandemijom koronavirusa. Ni u jednoj drugoj zemlji stopa zaraze nije tako niska.
Od početka godine se u Finskoj COVID-om 19 zarazilo 21.936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze, podaci su Sveučilišta Johns Hopkins. Za usporedbu, u Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, od početka pandemije virusom se zarazilo više od 70.000 ljudi. U Slovačkoj, koja također ima oko šest milijuna stanovnika, koronavirusom je inficirano više od 96.000 ljudi.
Švedska koja ima dvostruko više stanovnika, ali s 208.000 slučajeva COVID-a 19 ima oko deset puta više zaraženih od Finske.
Hrvatska s nešto manje stanovnika od Finske ima pet puta više inficiranih, naime 105.691, a umrlo je 1.398 ljudi.
Ključ uspješnosti
Deutsche Welle probao je odgovoriti na pitanje u čemu je ključ njihove uspješnosti.
1. Finska je reagirala brzo
Finska vlada je reagirala brzo i naredila dvomjesečni lockdown čim je širom svijeta počeo rasti broj zaraženih. Putovanja u Helsinki i iz njega, kao i u obližnje regije, bila su zabranjena. Također su zatvorili i škole i druge ustanove, a kasnije i restorane. "Finska je vrlo brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle oko dva tjedna ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne spominjemo", izjavio je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL, njemačkom radiju Deutschlandfunk. Tako je lockdown vrlo brzo zaustavio širenje virusa.
2. Prihvaćena je aplikacija za praćenje inficiranih
Finska inzistira na brzom praćenju osoba koje su imale kontakt s osobama koje su pozitivne na koronavirus. Tu su zdravstvene ustanove dobile podršku upotrebom aplikacije, kao i u Njemačkoj. Aplikaciju Corona Flash skinuli su na svoje pametne telefone skoro svaki drugi Finac i Finkinja. Nasuprot tome u Njemačkoj je aplikaciju za koronu skinulo 22 milijuna stanovnika, dakle jedna četvrtina stanovništva.
3. Ključno je povjerenje
U Finskoj ljudi imaju prilično veliko povjerenje u tamošnju vladu. Tamo se ne događaju demonstracije protiv politike borbe protiv pandemije.
"Mi pokušavamo pridržavati se onoga što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i s našom socijalnom državom", kaže finska političarka Zelenih Rosa Meriläinen za radio-postaju Deutschlandfunk Kultur. Moguće je da je dobra ekonomska situacija također tome doprinijela. Dok je gospodarski rast na razini EU-a u drugom tromjesečju 2020. pao u prosijeku za 14 posto, u Finskoj je pao za 6,4 posto. Ta zemlja stoji i dalje dobro.
4. Zahvaljujući tehnici
Prelazak na rad od kuće i online-nastavu u ovoj prilično digitaliziranoj zemlji nije bio veliki problem, s obzirom na to da se skoro podrazumijeva da finski učenici posjeduju laptop. Online-nastava je za obitelji koje ne stoje financijski najbolje bila skoro nemoguća i moguće je da je to utjecalo na stvaranje loše atmosfere o korona-politici.
5. Nema zabava? Nije problem!
"Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo biti sami", rekla je socijalna psihologinja Nelli Hankonen sa Sveučilišta u Helsinkiju u jednom intervjuu agenciji AFP.
Također bi određenu ulogu mogla igrati i zona osobnog komfora, odnosno koliko blizu ljudi žele biti drugim osobama. „Može biti da je zona osobnog komfora kod Finaca nešto veća nego u drugim europskim zemljama", kaže Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL. "Mi se rado držimo na metar udaljenosti od drugih ljudi, u suprotnom se ne osjećamo dobro", napomenuo je.
