Petrov je rekao da je nužno uvesti elektroničko glasanje, posebno zbog ljudi koji su odselili posljednjih godina iz Hrvatske i time im poslati poruku da ih se Hrvatska ne odriče i da želimo da sudjeluju u donošenju odluka u Hrvatskoj.
''Svjedoci smo ovih dana, nakon što je zaključen Registar birača, da taj popis za ove izbore obuhvaća i 154.000 registriranih birača koji nemaju prebivalište u RH. Riječ je o velikoj brojci. Prije 5 godina, na europskim izborima takvih birača bilo je registrirano tek oko 3 600. No, činjenica da su oni registrirani i uvršteni u popis birača za ove izbore ne čini korištenje njihovog biračkog prava puno lakšim. Osim toga, tu je cijeli niz onih koji se nalaze u RH, ali koji zbog različitih razloga neće biti u svome mjestu prebivališta 26. svibnja, na dan izbora. Velik broj njih čine i naši mladi, studenti, sezonski radnici. Zbog svih njih, ali i drugih, predlažemo i tražit ćemo uvođenje elektroničkog glasanja na svim izborima. Izlaznost na izbore je opasno mala, a takva mala izlaznost narušava legitimitet onih koji su izabrani da obnašaju određene dužnosti'', objasnio je Petrov.
Profesor Podolnjak istaknuo je da je čak 10.000 građana u inozemstvu izrazilo želju za glasovanjem za kandidate iz tih država u kojima žive. Nasuprot tome, samo je 13 državljana drugih država članica izrazilo želju glasati u Hrvatskoj za hrvatski kandidate.
“Smatramo da bi elektroničko glasovanje pomoglo, s obzirom na to da na izbore, i to parlamentarne izlazi tek polovica birača, pa je radi legitimnosti izabranih zastupnika i buduće Vlade nužno bitno povećati izlazak građana na izbore, a uvođenje elektroničkog glasanja ide upravo u tom smjeru. Imamo niz primjera zemalja koje su ga uvele I povećale izlaznost građana na izbore'', poručio je Robert Podolnjak.
Spašena u zadnji tren
Pokazna vježba
nastavak drame
