Svaki put kad u smeće bacite ljusku jajeta, bacili ste novac

Potaknuti pričom o korištenju biokomposta dobivenog iz bečkih kontejnera, poslali smo upite nadležnim službama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku kako bi vidjeli na koji se način biootpadom gospodari u najvećim hrvatskim gradovima.

Pročitajte i ovo Zatvoren za promet Vozači, pripremite živce: Danas počinju radovi na jednoj od najprometnijih zagrebačkih cesta zabava od jutra FOTOGALERIJA Grah, glazba i roštiljanje: Građani širom zemlje slave Praznik rada

Naime, iz bečkih kontejnera prikupi se 40.000 tona biootpada koji se prerađuje u kompost te ga se prodaje građanima po cijenama od 3 eura za vreću od 18 litara i 5 eura za vreću od 40 litara. Velika je potražnja za njim, pa se tako u Beču godišnje proda 40.000 vreća ove zemlje, a od 2009. godine do danas prodano ukupno 200.000 vreća komposta.

Strojeve koji se koriste u procesu proizvodnje komposta također pokreće ekološki prihvatljivo gorivo tj. biodizel za čiju se proizvodnju koriste ostaci starog ulja i masti koje građani zbrinjavaju na bečkim odlagalištima.

Slika u Hrvatskoj značajno je drugačija. U pravilu se otpad odvozi na gradska smetlišta gdje trune. Ako okrenemo pilu, možemo reći - ne trune otpad, nego trune naš novac.

Dok Bečani prikupljaju biootpad iz kontejnera, Zagrepčani svoj biootpad mogu predati na svega tri lokacije, a bez naknade se zbrinjava do 2 m3. ''Podružnica Zrinjevac upravlja kompostanama u Jankomiru, Markuševcu i Prudincu. Građani mogu jednokratno, uz vlastiti prijevoz, zbrinuti do 2 m3 biorazgradivog otpada bez naknade i to na kopostanama Prudinec i Markuševac, dok se na kompostani Jankomir obavlja samo pakiranje komposta i priprema supstrata'', stoji na njihovim stranicama.

Biootpad – ostaci voća, povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice od čaja, ostaci kruha i cvijeća. Na upit portala Dnevnik.hr o količini zbrinutog biootpada na godišnjoj razini, kažu da ga prikupe oko 20.000 tona. ''Od te količine podružnica Zrinjevac prikupi 12.000 tona zelenog otpada (trava, lišće, granje) sa zelenih površina grada Zagreba u sklopu redovnog održavanja. Ostali dio biorazgradivog otpada pristiže sa zelenih tržnica, trgovačkih centara,iz prehrambene industrije (voće, povrće, žitarice i sl)'', odgovorili su iz Zrinjevca.

Pojašnjavaju kako se prikupljeni biootpad obrađuje postupkom aerobnog kompostiranja u kompostnim hrpama, nakon čega se dobije humusom bogata tvar - kompost koji se najviše koristi u njezi gradskog zelenila.

Ako ste ikad kuhali...

A koliko bi se tek zelenila više moglo njegovati još jefitnije da privatnim kućanstvima razdjele kante za kompostiranje! Bilo tko je ikada kuhao, zna da je biootpad među najlakšim za razvrstavanje. Dok primjerice čašu jogurta morate ''rastaviti'' na dva dijela - plastičnu čašu i aluminijski poklopac, otpad od kuhanja ostaje na jednoj hrpi koja, nažalost, u pravilu završi u kanti za smeće.

''Kompostiranje je ekološki najprihvatljiviji način zbrinjavanja biorazgradivog otpada i za nas je to prvenstveno ekološka kategorija koja nema alternativu, te zbog sve akutnijeg problema nedostatka humusa dobiva sve veći značaj'', kažu u Zrinjevcu, no ne otkrivaju koriste li ga za svoje potrebe i koliko pri tom eventualno štede na kupovanju komposta.

Međutim, prodaju ga u slobodnoj prodaji po cijenana - frakcija 0-10 mm 225,00 kn/m3; frakcija 0-20 mm 147,00 kn/m3; frakcija 0-30 mm 95,00 kn/m3.

Split biootpad odvozi na gradsko smetlište, a Rijeka prikupi do 800 tona godišnje

Pitanja o zbrinjavanju biootpada postavili smo nadležnima u Rijeci i Split. Zoran Barac iz Parkova i nasada Split, u razgovoru za Dnevnik.hr kaže da se sav biootpad prevozi na gradsko odlagalište te da grad Split nema kompostanu u kojoj bi dalje mogli zbrinjavati biootpad, niti postoje neki konkretni planovi za skoro otvaranje kompostane na tom području. Koliko je to bačenog biootpada (čitaj novca)?

Milan Zagorac iz Čistoće u Rijeci navodi da komunalno poduzeće nema organizirano odvojeno prikupljanje biootpada iz domaćinstva, ali je za vlastitu upotrebu u vrtovima i dvorištima dodijeljeno više stotina kompostera.

Za Dnevnik.hr je pojasnio da je izgrađen Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina u kojem se mehaničko-biološkom obradom biootpad izdvaja iz ostalog otpada i priprema za daljnju energetsku oporabu.

''Pri mehaničko-biološkoj obradi izdvaja se gorivna komponenta otpada, a ostatak čine metanogene komponente otpada koje će se izdvojiti unutar bioreaktorskog odlagališta gdje će se dodavanjem vode stvoriti uvjeti za brzu mikrobiološku razgradnju i produkciju odlagališnog plina koji će se iskorištavati za proizvodnju električne energije.

Što se tiče biootpada nastalog pri održavanju zelenih površina i kojeg na području djelovanja KD Čistoća Rijeka nastaje u prosjeku 600 do 800 tona godišnje, on se usitnjava i predaje ovlaštenim koncesionarima, ali u planu je izgradnja kotlovnice za vlastite potrebe na tu, alternativnu vrstu goriva, odnosno sječku prikupljenu upravo iz procesa redovitog održavanja zelenih površina'', kaže Zagorac.

Osijek: 40% komunalnog otpada je biootpad

U Osijeku je udio biootpada u sastavu miješanog komunalnog gotovo 40%, podatak je to koji smo dobili iz tamošnje komunalne službe Unikom. Osim biootpada od građana, znatne se količine biootpada prikupi i sa 200 ha zelenih površina u Osijeku. Godišnja količina prikupljenog sirovog vegetacijskog otpada iznosi 7.500 m3.

Odvojeno sakupljanje biootpada u Osijeku započelo je 2011. kada su vreće za zeleni otpad podijeljene korisnicima u individualnom stanovanju. Unikom je nabavio specijalna vozila za pražnjenje posuda s biootpadom iz kolektivnog stanovanja i njihov odvoz.

Za kompostiranje se ne smiju koristiti: ostaci mesa, ribe, kostiju, mlijeka i mliječnih proizvoda, ulja i masti, budući da privlače glodavce. Građanima koji su se odlučili za samostalno kompostiranje podijeljeni su komposteri u koje se odlaže biootpad iz vlastitog kućanstva. Biootpad koji građani odlažu u vreće za zeleni otpad odvoze se jednom tjedno prema dogovorenom rasporedu.

''I dok je pitanje sakupljanja biootpada u individualnom stanovanju prilično jednostavno riješeno, veći problem predstavljalo je rješavanje sakupljanja biootpada u kolektivnom stanovanju. Korisnici u kolektivnom stanovanju, koji su uključeni u projekt, dobili su za svaki stan bioposudu od 16 l, u koju prikupljaju kuhinjski otpad. Prednost ovih posuda je što ne zauzimaju puno mjesta, mogu se držati u kuhinji, a zbog korištenja smjese efektivnih mikroorganizama, koju su korisnici dobili uz svaku posudu, ne dolazi do stvaranja neugodnih mirisa. Kada se posuda napuni, prazni se u smeđu posudu za biootpad, koja se nalazi u zajedničkoj prostoriji unutar svake zgrade. Smeđu posudu odvozi komunalno poduzeće uglavnom jednom tjedno na kompostanu'', objasnili su u Unikomu.

Primjena ovog modela, navode u Unikomu Osijek, pokazala se uspješna, jer korisnici odvajaju biootpad na mjestu njegova nastanka, a količina miješanog komunlanog otpada se značajno smanjila.

Pokazuju to i podaci o količini komunalnog otpada po godinama. Tako je 2008. na gradsko odlagalište odvezeno 36.120 tona komunalnog otpada, 2011. - 31 936 tona, a 2015 - 24.525 tona.

Početkom ove godine proizvedene su prve količine komposta koje će se, kažu u Unikomu, promotivno dijeliti građanima, a veći dio koristit će se za prihranu uređenja zelenih površina u Osijeku.

I tako najmanji od četiri najveća hrvatska grada, tamo na istoku zemlje koja je uvijek na tapeti zbog slabih gospodarskih rezultata - najbolje gospodari biotpadom i primjer je u kojeg bi se trebali ugledati drugi.

Dnevnik.hr nastavit će se baviti temom gospodarenja otpadom, a ako imate prijedlog ili ste primjetili neke nelogičnosti u svom mjestu pišite nam na ivana.domitrovic@novatv.hr