Povjerenik za informiranje: ''Bauk GDPR-a u Hrvatskoj se čini kao dobra izlika da se stvari ne rješavaju''

"Bauk GDPR-a koji kruži Hrvatskom čini se kao dobra izlika da se stvari ne rješavaju ili rješavaju samo djelomično. Nema nadmoći GDPR-a nad pravom na pristup informacijama", ustvrdio je Zoran Pičuljan na raspravi "Koliko građani, zapravo, imaju pravo znati" u organizaciji Gonga održanoj na Međunarodni dan prava na pristup informacijama 28. rujna.

Pročitajte i ovo ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA Tko se GDPR-a sjeća još? Izrečene su goleme kazne, ali neki ne odustaju: Stručnjakinja objašnjava što građani mogu učiniti Neuređeni zakoni Proširuje se istraga o curenju podataka 77 tisuća građana: Pod povećalom i banke

Smatra kako je riječ o "dva jednakopravna instituta i valja vagati zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup informacijama i odlučivati kada je pravo na pristup jače od zaštite osobnih podataka".

Europsko zakonodavstvo nije promijenilo hrvatsko

Pičuljan je kazao da i da Ured povjerenika za informiranje nastavlja svoj posao na jednak način kao i ranije te da mu uvođenje GDPR-a nije zasmetalo.

"Europsko zakonodavstvo koje je ušlo u Hrvatsku nije promijenilo hrvatsko zakonodavstvo. Ono je samo reklo činite na isti način, samo imajte na umu da postoji još i Uredba za zaštitu podataka čije dosege treba dobro ocijeniti, ali koja nije apsolutna zaštita svih podataka i informacija koje tijelo javne vlasti ima", dodao je, naglasivši i kako najvažnije stvari u traženju pristupu informacijama koriste novinari te da , iako su samo tri posto postupaka otvarali novinari, u tih tri posto uspostavljeni su najvažniji standardi u ovom području.

Problem i s vlastima

Na raspravi su sudjelovali i novinari Hrvoje Šimičević, Slavica Lukić i Sanja Despot koji su govorili o svojim iskustvima u korištenju prava na pristup informacijama.

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević rekao je, da osim problema s lokalnim vlastima u davanju zatraženih informacija, veliki problem je i u javnim ustanovama i tijelima javne vlasti na nacionalnoj razini koje ne poštuju zakonske odredbe prava na pristup informacijama te odugovlače u davanju odgovora.

GDPR je naročit problem za novinare

Kao primjere Šimićević je naveo HRT od kojeg je, kaže, odgovore o plaćama i rukovoditeljima čekao mjesecima, ali i HNS koji je, godinama sprečavao da se dozna koliku plaću ima Davor Šuker ili kakav su ugovor potpisali s Ledom.

Novinarka Jutarnjeg lista i članica Izvršnog odbora HND-a Slavica Lukić ocijenila je problem primjene i tumačenja GDPR-a u tijelima javne vlasti popriličnim i to za građane, ali naročito za novinare koji puno češće traže informacije. Prema njenom mišljenju, GDPR se kao visoki autoritet EU uredbe koristi ''kao dar s neba za odbijanje zahtjeva'' za pristup informacijama.

Potreba za pritiskom na tijela javne vlasti

Sanja Despot, urednica fact-checking portala Faktograf.hr kazala je kako bi novinari i zaintereisrana javnost brzo htjeli dobiti pravorijek u slučaju imovinskih kartica Dubravke Šuice te naglasila potrebu pritiska na tijela javne vlasti koja izbjegavaju dati odgovore.

Izvršna direktorica Gonga Jelena Berković tvrdi da je problem dobiti 'pravovremene, točne i potpune podatke o moćnicima ovdje, ali i EU', no da je željeni cilj u javnom interesu natjerati tijela javne vlasti da podatke objavljuju proaktivno i u otvorenom formatu. (Hina)