No, sve je popularnija i takozvana funkcionalna prehrana. Tržište je to vrijedno 30 milijardi dolara, a stručnjaci kažu - tu je prilika za Hrvatsku.
Pročitajte i ovo
Hrvati vole jesti, ali previše ugljikohidrata i premalo ribe.
„Najčešće su to meso i krumpir. Ali dobro je to što se dosta jede i salata“, kaže dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.
Pola tanjura povrće
Magistra nutricionizma Diana Gluhak Spajić ističe kako bi pola tanjura trebalo činiti povrće koje nije škrobno.
„Znači sve povrće osim krumpira, batata recimo i nekakvih ostalih škrobnih. Znači, čisto povrće pola tanjura - već smo napravili veliki korak“, kaže Gluhak Spajić.
Najčešće namirnice koje se konzumiraju su voda i kava. Sve je popularnija funkcionalna prehrana, a baš tu bi Hrvatska proizvodnja mogla biti konkurentna.
„Želimo potaknuti veću konzumaciju upravo funkcionalne hrane koja sadrži različite biološke aktivne tvari i one mogu pomoći u prevenciji i u liječenju različitih bolesti“, kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo.
Češnjak za niži tlak
Među takvim namirnicama su riba čije omega 3 masne kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Vid i prostata će vam biti zahvalni pojedete li rajčicu, a za ravnotežu mikroflore u crijevima će se pobrinuti jogurt i kefir obogaćeni probioticima. Za niži tlak i kolesterol valja jesti - češnjak.
Funkcionalnost bi htjeli i domaći proizvođači. Uz domaće, tržište je prepuno jefitnijeg uvoznog voća i povrća. U ministarstvu kažu - činimo što možemo.
„Dodatne napore glede inspekcijskog nadzora na tržištu. Isto tako, prilikom uvoza i stavljanje na tržište takvih proizvoda. Pokušavamo naći načine da se ti proizvodi konkurentnije stave na tržište RH“, kaže Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
