Ima nisku nezaposlenost, ali i puno turističkih aduta. Kao iz bajke - vodena čarolija od koje mnogima zastaje dah. Zastanu i gosti u Rastokama - starom vodeničarskom naselju. "Gdje se Slunjčica ulijeva u Koranu jako je lijepo vidjeti..."
Pročitajte i ovo
Jeste li što osjetili?
Zatreslo se tlo kod Slunja: Potres se osjetio i kod susjeda
Život dostojan čovjeka
Kako je mali 'anđeo' spasio čovjeka na rubu ponora
Prirodni je to dragulj kojem tepaju da su male Plitvice. Dobre turističke brojke u kanjonu zaustavio je koronavirus, ali domaćini spašavaju još jednu sezonu i čekaju da se prvi apartmani popune.
"Ljeti bude jako puno turista, strahovito. Gužva je velika...", rekao je Neven Štefanac iz Rastoka.
Brzaci pokreću i stari mlinski kamen koji melje žito. "Nažalost, mnogi su zatvorili. Država je dala neke uvjete koji ljudi nisu mogli ispuniti, stariji su ljudi...", objašnjava Štefanac.
Brašno na policama trgovina
Nekad je ovdje bilo na desetke mlinica. Očuvane su svega tri, ali brašno je našlo put do polica trgovina. Šimina je krcata domaćim mirisima i okusima.
"Dimljene pastrve, prirodna kozmetika, proizvodi od gljiva, domaći sirevi. I naravno, likeri", nabraja vlasnik trgovine Davor Hrvojević Šime.
Posegnuo je za poticajima za samozapošljavanje i u rodnom kraju zaigrao na obrtničku kartu. "Svaki put kad sam bio razočaran odlazio sam, ali kažem - uvijek je kod kuće najljepše, voliš ovaj gradić...", objašnjava.
Pješački most koji ne vodi nikamo
Rastočani su htjeli sve samo ne prizor kakav sad imaju. Pješački most preko Korane ne vodi s jedne na drugu stranu. Radovi na betonskoj grdosiji financiraju se iz europske kase. Rokovi su probijeni, strojevi su stali.
"Bili su u vodi, puštali su ulje, sila pijeska je otišla, vidljiva je i sada u vodi", kazala je Milka Vučetić iz Rastoka. Mještani su nezadovoljni, a nezadovoljna je propustima u gradnji i HDZ-ova vlast, stoga traži nove izvođače.
Među građevinskim su prioritetima bolja opskrba vodom, više parkirnih mjesta i ljepše prometnice.
No ogroman novac na poligonu koji vojnici obilato koriste oni gube. "Pristojni su, normalni su, okej, a sad koliko to grad iskorištava, to ja ne znam", kaže Goran iz Slunja.
Kažu da im godišnju komunalnu naknadu od više od 8,5 milijuna kuna s još nekim općinama naplaćuju u ratama ili prisilno ovrhama.
Dobre i loše vijesti iz Slunja i okolice stanu na jednu oglasnu ploču.
U centru kuće prazne
"Ljudi, nažalost, umiru. Mladi se ne žene, nema djece. U centru, od policije do škole šest kuća je prazno", rekao je Nenad Bogović iz Slunja.
Ali puna su dječja igrališta. Za rođenje prvog djeteta grad daje 2000 kuna, za svako sljedeće povećava iznos. Imaju osnovnu i srednju školu.
"Posao, najviše toga nedostaje", navodi Marina iz Slunja.
Oni koji ga i pronađu balansiraju s pladnjem u rukama između usputnih prolaznika. Nema postolara, kao ni veće trgovine s odjećom. Posao rijetkima cvjeta. Kao jednom Albancu iz Makedonije.
"Banane, kad ih nigdje nije bilo prije rata, ja sam ih uvijek imao. U Slunju mi je fino, imam svoje mušterije", kazao je voćar Idrizi Femi.
Kriza nije ugasila buku strojeva u pogonima jedne od slunjskih pilana. Na mjestu na kojem je nekad proizvodnja televizora hranila na stotine obitelji sada je tridesetak radnika. Vlasnik lakše pronalazi drvo koje obrađuju nego radnu snagu.
"Od njih deset, sedam ili osam jedva čeka da pobjegnu. Isplaćujemo redovno plaće", požalio se vlasnik pilane Željko Požega.
Izgubili su industrijsku, ali titulu jednog od najgostoljubivijih gradova i dalje nose.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr