Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U svibnju uobičajeno počinje doba godine u kojem više vremena provodimo na otvorenom, u prirodi. To je, nažalost, i početak sezone krpelja - sićušnog nametnika koji može gadno zakomplicirati život. Sa svih strana vreba ih gotovo 300 vrsta.


'Prve simptome sam osjetio krajem 1999. godine s trnjenjem ruku, tj. dlanova i kroz mjesec-dva se osjet počeo gubiti na stopalima, na prstima, na stopalima pa dalje na noge, listove i dalje do kukova', prisjeća se Ivan Stojković. Uzrok je bio ubod zaraženog krpelja. Ivan ne krivi liječnike koji su uzrok bolesti otkrili tek nakon četiri godine, zbog čega je bolest toliko uznapredovala. Kaže kako je bio je na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Vezani članci Vranjic - 1 Mjesto koje hoće živjeti: Stanovnici malog mjesta kod Splita mjesecima upozoravaju na incidente koji im ugrožavaju zdravlje Slika nije dostupna U Sloveniji zabilježen prvi slučaj rijetke bolesti koja može biti i smrtonosna

S vremenom su mu odumirali živci pa mu je tako najveći problem osjet nogu. Kaže, kao da je dobio veliku injekciju kod zubara zbog koje su mu umrtvljene. Prima antibiotsku terapiju koja je spriječila daljnju paralizu tijela. No, posljedice su trajne. Borislav Aleraj, epidemiolog iz zavoda za javno zdravstvo ističe kako pri izlasku u prirodu treba izbjegavati vunenu odjeću jer se krpelji lako hvataju za nju. Postane li vam vruće, skinuta odjeća ne bi se smjela vješati na grane jer će krpelji iskoristiti tu priliku kako bi kasnije došli do vas. Ivanu nije bilo ni na kraj pameti da će svog krpelja pokupiti pri branju šumskih gljiva.

Ako krpelj ugrize osobu i pusti virus, važno je brzo prepoznati simptome, a oni su vrlo slični gripi. 'Povišena tjelesna temperatura, tj. vrućica, glavobolja mučnina, povraćanje - ako bi netko to pratio onda dođe do nekakve ukočenosti mišića vrata pa se ne može spustiti glava, to su neki znakovi', objašnjava dr. sc. Aleraj.

Protivno mišljenju mnogih - uoče li se na koži - na krpelje ne bi trebalo stavljati nikakve tekućina, masti ili ulja. Krpelju treba nekoliko sati kako bi pronašao najbolje mjesto za ubod, ističe Dr. Nemeth Blažić. Ako ga niste uspjeli izvaditi na vrijeme, virus će se polako širiti po organizmu.

Kada se otkriju simptomi - naravno treba otići liječniku, ali uznemiruje to što je krpeljni virus vrlo teško liječiti. 'Ne postoji specifično liječenje krpeljnog menigoencifalitisa. Mi te bolesnike možemo liječiti samo simptomatičnom terapijom, što konkretno znači snižavanje tjelesne temperature, nadoknađivanje izgubljene tekućine te ukoliko imaju poremećaj električne moždane aktivnosti pa imaju kompulzivne napadaje odnosno napadaje padavice, onda ih naravno prekidate sa antikompulzivnim lijekovima, ali nažalost ne postoji specifično antivirusno sredstvo koje bi moglo djelovati na virus krpeljnog menigoencifalitisa', objašnjava infektolog, dr. sc. Goran Tešović.

Sada je doba godina kada je velik broj ljudi odlazi u prirodu. Od virusa koji prenose krpelji oboli ih oko 350 na godinu. Vrlo ga je teško liječiti, ali zato se može spriječiti. Za to postoji cjepivo. Potrebno je primiti tri doze, najbolje zimi - da se stigne razviti imunitet. Jedna doza stoji 225 kuna. Skupo, ali mirni ste sljedećih pet godina.