Tijekom posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u je zabilježen neviđen porast širenja dezinformacija. Vrlo je slično primijećeno i za vrijeme kampanje za francuske predsjedničke izbore 2017. godine.
Pročitajte i ovo
Taj fenomen nije nov, ali svakako se mnogo brže širi i dopire do nikad većeg broja ljudi, istraživali su nedavno i NATO-ovi analitičari. Prema njihovim analizama, kibernetički napadi i širenje lažnih vijesti, lažnih klikova, lajkova… dolaze gotovo isključivo iz Rusije.
Bliže se izbori za Europski parlament, pa poučeni iskustvima navedenih izbora, iz institucija EU-a dolaze preporuke o tome kako umanjiti ili odbiti tu vrstu napada. Za tu će potrebu, barem u Hrvatskoj, biti umreženo jedanaest državnih tijela koja će surađivati i s Europolom u razmjeni podataka.
Odluku o suradnji tih jedanaest tijela donijela je Vlada na sjednici 21. veljače.
''Ministarstvu uprave skreće se pozornost na to da se, sukladno Preporuci Europske komisije od 12. rujna 2018., o mrežama suradnje u području izbora, transparentnosti na internetu, zaštiti od kibersigurnosnih incidenata i borbi protiv kampanja dezinformiranja u kontekstu izbora za Europski parlament (…) predložilo nadležnim tijelima Republike Hrvatske da uspostave nacionalnu mrežu suradnje te da u skladu s točkom 5. iste Preporuke, imenuju nacionalnu kontakt-točku i o tome povratno obavijeste Europsku komisiju najkasnije do 30. studenog 2018. godine, kako bi se omogućila pravovremena priprema prvoga sastanka Europske mreže suradnje koji će se održati u siječnju 2019.'', stoji u obrazloženju.
Nacionalne mreže suradnje osnivat će se u cijeloj Europskoj uniji na nacionalnim razinama i surađivat će u razmjeni podataka.
Njihova je uloga, između ostalog, otkrivanje mogućih prijetnji izborima, praćenje nezakonitog ponašanja na internetu koji utječu na integritet izbora, razmjena informacija…
