Zadarska i Šibensko-kninska županija itekako su se okoristile sredstvima iz Europskih fondova. Pohvalio se time i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić koji je u Benkovcu i Šibeniku potpisao 46 ugovora, vrijednih oko 140 milijuna kuna.
Galerija
Srce Šibenika pod opsadom je radnika. Središnji gradski Trg Poljana, ušminkava se pred skorašnje svečano otvorenje. Građanima se sve sviđa, ljudi su radili. Prvi „hvatači" hlada već su tu, a prvi automobili još se čekaju. Ispod središnjeg gradskog trga je troeatažna garaža s 256 parkirnih mjesta.
Vezani članci
Iz šibenske gradske uprave nadaju se da će ovaj projekt riješiti problem parkirnih mjesta u gradu. A projekt ne bi bio okončan da nije novca iz europske blagajne. „Cjelokupan projekt je vrijedan 99 milijuna kuna, a 75 milijuna kuna nam je stavljeno na raspolaganje“, tvrdi dogradonačelnik Šibenika Danijel Mileta.
Europski novac bio je presudan i za gradnju doma za četrdesetak mladih poduzetnika. „Najosnovnije što mogu dobiti je prostoriju za rad, odnosno zajednički radni prostor, plus, mogu ostvarivati kontakte s eminentnim stručnjacima iz IT industrije“, zadovoljan je pročelnik Odjela za EU fondove Petar Mišura.
Velik razvoj malih općina
„Mic po mic" i u Šibenik je dosad stiglo milijardu i dvjesto tisuća kuna. Promijenila je Europa vizuru grada, a da nije novca iz fondova ne bi se mogli pokrenuti ni projekti u mnogim općinama i gradovima. Načelnica općine Kijevo stoga tvrdi da itekako dobro dođe takav ugovor.
Za malo Kijevo šestotinjak tisuća kuna je bogomdano, a ni iz Općine Biskupija ne kriju zadovoljstvo. „Općina Biskupija je dobila sto tisuća kuna i to je novac za sanaciju nerazvrstanih cesta na području naše Općine“, kaže načelnik Biskupije Milan Đurđević. A upravo ulaganje u Zagoru, ono je čime se ministar u Šiibeniku pohvalio. To su, kaže, planovi za budućnost.
„Dvije milijarde kuna će otići u dalmatinsko zaleđe, Liku, Gorski kotar i posebni Fond i sredstva planiramo za razvoj otoka“, objasnio je.
Zadrani povukli najviše novca, može se i više
Hrvatski prvaci u planiranju i dobivanju sredstava iz EU fondova su Zadrani. Trenutačno se europskim novcem obnavljaju UNESCO-om zaštićeni bedemi. Cijeli je niz planiranih projekata, no sve to treba i sufinancirati. S 15 posto od ukupnog iznosa.
„To je veliko opterećenje za sve krajnje korisnike, posebice jedinice lokalne samouprave, koje imaju istodobno veliki broj projekata jer sada je upravo ono najplodonosnije razdoblje. Ova i slijedeća godina“, naglasio je pročelnik Šime Erlić.
No, ministar poručuje da straha nema, te da će novca biti. Najavio je, unatoč izborima i raspuštanju Sabora, da će se napraviti državni Fond koji bi služio kao pričuva gradovima, općinama i županijama. A u idućih sedam godina Hrvatskoj je na pladnju dvadeset milijardi eura, stoga od općina do države, svi moraju biti spremni.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
