Hrvatska ima mogućnost potrošiti 10 milijardi eura za oporavak gospodarstva. Bruxelles je odredio i na što se novac može trošiti. Prednost imaju ekologija, IT sektor, a ne više infrastrukturni projekti. Europska unija daje novac, ali po svojim pravilima. Poduzetnici i stručnjaci, koji znaju kako se dolazi do eura, poručuju državi da smanji papirologiju ili će prokockati priliku generacije.


U tvornici rajčica u kojoj je direktorica Matea Dobrilović sve je automatizirano, a iz staklenika izgrađenog novcem Europske unije dolazi svaka druga cherry rajčica koju Hrvati pojedu. Nove eure ova tvrtka opet želi iskoristiti za modernizaciju pogona.

Vezani članci Tvrtka Prostoria Svaki četvrti poduzetnik uvjeren je da će završiti u stečaju: "Slabo gospodarstvo smo mi skuhali prije krize" Trebat će nam godine kako bismo vratili svoju gospodarsku sliku na vrijeme prije pandemije Gospodarstvo budućnosti: Evo čemu se trebamo okrenuti kako bismo pokrenuli hrvatsku ekonomiju

''Išli bi u otvaranje novih radnih mjesta. Ne znamo još pravila, ali pet do 10 radnih mjesta'', kaže Matea. Ona je već povlačila novac iz Europske unije i zna što ju čeka. ''Dosta je komplicirano. Birokracija je enormna, i to obje'', rekla je.

Država sada treba urediti jasna pravila. ''Natječaj izlazi za mjesec dana, a mi još ne znamo za što će se aplicirati, pod kojim uvjetima i kada'', upozorava Matea Dobrilović.

Digitalna revolucija Europe?

Europa bi sa stotinama milijardi trebala doživjeti digitalnu revoluciju. Hrvatski IT sektor rastao je po 10 posto, izvoz i 30 posto. ''Nama treba samo malo pomoći, da nam se ne smeta previše i da nas se ne gura nazad'', poručuje Davor Runje, predsjednik Udruženja IT sektora.

Davor je radio na projektima iz EU-a. Male projekte moguće je zatvoriti za nekoliko mjeseci. ''Takve prilike za mlade ljude s FER-a su odlična prilika je tih prvih par stotina tisuća eura najlakše dobiti'', kaže Runje.

Hrvatski IT sektor ima još jednu kvalitetu. ''Imamo jako dobar ljudski potencijal i tko god je radio s nama zna da smo mi dobri stručnjaci'', ističe Davor Runje.

Novac iz Bruxellesa, ideje iz Hrvatske

Bruxelles će novac dati, ali ideje moraju doći iz Hrvatske, poručuju analitičari. ''Ono što moramo znati jest da ništa ne dođe po sebi. Razvoj moramo usmjeravati'', ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.

Privatni sektor treba pomoć da bi uopće došao do željenih eura. ''Nulti korak bi trebao pomoći privatnom sektoru da dođe do svježeg kapitala kako bi se mogli pripremiti za ovo'', poručuje Novotny.

Novac bi u idealnim uvjetima u Zagreb mogao stići početkom sljedeće godine. ''Naravno da novac neće pasti s grane, kao što ništa iz Europske unije ne dolazi iz helikoptera'', kaže stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela.

Ona je radila na projektima od Pelješkog mosta do malih projekata i samo jedno zna: ''Tu šumu papira treba pojednostavniti. Koliko je to teško… Može doći do kilograma, i više'', kaže Vela. Šuma papira, novi natječaji, suglasnost Bruxellesa i prvi novac – sve to trebalo bi odraditi u nekoliko mjeseci.

''Mi ovaj novac koji sada imamo ne koristimo dovoljno dobro, a dobit ćemo otprilike dvostruko više. Sada treba razmišljati u što će se ulagati'', ističe Vela.

Oporba ima drugačije planove

Premijera Andreja Plenkovića, čini se, ništa ne brine. ''Mi smo dali nalog Europskoj komisiji, Ursuli, koja je, nemojmo zaboraviti, izabrana na ovu dužnost mojim naporima'', kaže Plenković.

No, šef oporbe ima neke druge planove. ''Ono što je najvažnije je napraviti u ovom trenutku je iskoristiti dio novca koji je ostao nepotrošen zbog nesposobnosti Vlade, otprilike 70 posto'', poručuje šef SDP-a Davor Bernardić.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr