Vlada zabrinutost: ''U planu je potez koji će imati katastrofalne posljedice za demokraciju u Hrvatskoj''

Politika i gospodarstvo jedan je od malobrojnih prostora unutar kurikuluma strukovnih škola koji mladima može pružiti obrazovanje o temama kao što su demokracija, politički sustav Hrvatske, politička kultura i participacija te razvijati demokratske vrijednosti i stavove, ističe GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije.

Međutim, reformom strukovnog obrazovanja, čija se implementacija očekuje, strahuju, već iduće školske godine, najavljuje se ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo. Tim potezom dvije trećine hrvatskih srednjoškolaca, budućih građana i glasača Republike Hrvatske lišava se obrazovnih sadržaja o demokraciji, političkom sustavu i sudjelovanju građana te sadržaja koji doprinose razvoju demokratskih vrijednosti i stavova.

tri vijesti o kojima se priča Interpol nije raspisao tjeralicu Dodik ekspresno iz Moskve stigao u Banju Luku: "Sjednem u automobil i prijeđem granicu" na mrežama se javljaju oboljeli Velikom zemljom širi se misteriozna zaraza: Simptomi su slični COVID-u, oboljeli iskašljavaju krv Opća pomama Tisuće satima čekaju na jedan dokument: Policija produljila radno vrijeme

I to baš dok iz Europske unije stižu pozivi za snižavanje dobne granice za glasanje jer uz kvalitetno informiranje i obrazovanje i mladi mogu dati svoj obol demokraciji.

Pročitajte i ovo DEMOKRACIJA NA DJELU Treba li sniziti dobnu granicu za pravo glasa? ''Mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina, ali potrebno je ispuniti par preduvjeta''

Nastavnici pokrenuli peticiju

''Smatramo kako bi taj potez imao katastrofalne posljedice na demokraciju u Hrvatskoj'', upozorili su voditelji i voditeljice županijskih stručnih vijeća te nastavnici i nastavnice predmeta Politike i gospodarstva, koji su pokrenuli peticiju kako bi podigli svijest o problemu ukidanja Politike i gospodarstva te smanjenja satnice društvenih predmeta.

Dosadašnja istraživanja ukazuju kako upravo učenici strukovnih škola, pogotovo trogodišnjih programa ostvaruju lošije rezultate kod ispitivanja političkih znanja i vještina te demokratskih stavova i vrijednosti, upozorila je GOOD inicijativa.

Najgora od svih vrsta nepismenosti je politička nepismenost. Politički nepismena osoba ne čuje, ne govori, ne sudjeluje u političkim događanjima. Ona ne zna da troškovi života: cijena graha, ribe, brašna, stanarine, cipela, lijekova, ovise o političkim odlukama. Politički nepismena osoba je toliko zaslijepljena da ponosno govori kako mrzi politiku. Ta osoba ne zna da se iz njegova političkog neznanja rađaju prostitucija, napuštena djeca i najgori od svih lopova – loši političari, korumpirani i potkupljeni.

Bertolt Brecht

''Nitko ne spori da je važno obrazovati mlade na način da svojim znanjem i vještinama budu kompetentni na tržištu rada, ali ne trebamo zaboraviti da su naši mladi građani i građanke ove zemlje i da ih treba educirati o njihovim političkim pravima te ih pripremiti za život građana koji su sposobni donositi slobodne i informirane odluke te tako biti aktivni sudionici procesa odlučivanja i donošenja odluka koje ih se tiču'', dodaju.

Pročitajte i ovo Financijska pismenost Nudi vam se 1000 eura: Hoćete li ih uzeti odmah ili za godinu dana?

Pročitajte i ovo Volontiranje jača društvo Sve veći problem među mladima, ali ima pomoći: ''Važno je stvarati siguran prostor gdje se ne pokušava samo zabaviti one koji su usamljeni''

Nekima odgovara politička nepismenost

Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetništvo nisu adekvatna zamjena za nastavu Politike i gospodarstva jer svaki predmet ostvaruje svoje skupine ishoda, upozoravaju nastavnici i objašnjavaju da iako postoje dodirne točke, odnosno teme, Politika i gospodarstvo pristupa temama političke pismenosti temeljitije i opširnije.

''Ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo građani će postati u većoj mjeri politički nepismeni. Brojna istraživanja hrvatskih znanstvenika i europskih institucija to potvrđuju. Europska unija traži uvođenje više edukacije i obrazovanja u području političke participacije. Smanjenje dovodi do ugrožavanja temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i samih temelja Europske unije. Svaki građanin (radnik i poduzetnik) mora biti informiran o svojim političkim pravima i dužnostima kako bi mogao donositi slobodne i informirane odluke. Njegovo obrazovanje ne smije obuhvaćati samo pripremu za tržište rada'', istaknuli su nastavnici.

Podsjećaju da su rezultati političke pismenosti mladih poražavajući te smatraju da treba povećati satnicu nastave Politike i gospodarstva kako bi se ojačao kapacitet učenika strukovnih škola za sudjelovanje u procesima demokratskog društva. Požalili su se i da na njihove brojne upite javne institucije nisu odgovorile te upozoravaju: ''Netransparentnost rada javnih institucija u vezi s reformom indikator je puno većih problema u budućnosti.''

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na upit DNEVNIK.hr-a odgovora nije bilo, već su poručili da je adresa kojoj se trebamo obratiti Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Investicija koja se uvijek isplati: Neki to rade iz gušta, drugi iz potrebe, ali nikada nije prekasno, a jedno je presudno

Prilagodba obrazovanja

''U kontekstu stalnog razvoja i prilagodbe strukovnog obrazovanja potrebama društva i svijeta rada, zaista je važno razmotriti ulogu i mjesto općeobrazovnih predmeta, pa tako i predmeta Politika i gospodarstvo. Iako su političke i gospodarske teme neosporno važne za sveobuhvatno obrazovanje, postavlja se pitanje njihove izravne primjenjivosti i integracije u strukovne kurikulume u općeobrazovnome djelu kao zaseban nastavni predmet'', kazali su za DNEVNIK.hr iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Suprotno upozorenjima nastavnika tvrde: ''U svjetlu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i usmjerenosti na razvoj ključnih kompetencija potrebnih u svijetu rada, ciljevi obrazovanja povezani s Politikom i gospodarstvom mogu se uspješno ostvariti kroz praktične primjere unutar strukovnih modula. Tako je u strukovni dio kurikuluma na razinama 4.1 i 4.2 integriran ili modul koji se odnosi na Poduzetništvo i Financijsku pismenost ili odgovarajući ishodi učenja kao dijelovi strukovnih skupova ishoda učenja. Teme značajne za razvoj i sudjelovanje u političkom i društvenom životu su integrirane u strukovne module.''

Novi strukovni kurikulumi su u završnoj fazi izrade nakon čega se očekuje njihovo upućivanje na javno savjetovanje. Potom slijedi odgovaranje na pristigle komentare i prijedloge, moguća izmjena kurikuluma te će, na kraju, to biti podloga za donošenje odluke o primjeni kurikuluma - što nije u nadležnosti Agencije, poručili su iz ASOO-a.

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Odvikavanje od ekrana: Što Hrvatska može naučiti od Švedske? ''Učenje je socijalni proces"

Napominju da su se prilikom predlaganja strukture općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma za stjecanje pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju, u planiranju vodili, ponajprije, kako su istaknuli, ''dvjema ključnim slabostima dosadašnjih nastavnih planova i programa''.

''Prvo je prilagodba strukovnog obrazovanja koje bi se bolje uskladilo s potrebama tržišta rada budući da su, godinama, na račun strukovnog obrazovanja stizali prigovori da trenutačni sustav strukovnog obrazovanja ne uspijeva u potpunosti pripremiti učenike za stvarne zahtjeve poslodavaca. Drugo je potreba za unaprjeđenjem kurikuluma općeobrazovnoga dijela u smjeru bolje pripreme učenika za polaganje obveznih ispita Državne mature s obzirom na to da dostupne analize ukazuju na lošiji uspjeh učenika strukovnih škola u odnosu na gimnazije'', naveli su iz ASOO-a.

Ističu da je strukovno obrazovanje usmjereno i na stjecanje kompetencija za cjeloživotno učenje i radno iskustvo te pruža jedinstvenu priliku da se teorijska znanja iz područja politike i gospodarstva primijene u stvarnim radnim situacijama ili situacijama iz svakodnevnoga života: ''Cilj je osigurati da učenici razvijaju ne samo stručne kompetencije specifične za svoja zanimanja, već i razumijevanje društvenih i gospodarskih procesa koji utječu na njihov profesionalni razvoj i djelovanje u društvu.''

Napominju i da Agencija razumije nelagodu i strah nastavnika s predloženim promjenama i uvođenjem modularne nastave koja podrazumijeva prilagodbu procesa učenja i poučavanja: ''Razumijemo da nastavnici mogu osjećati strah od gubitka satnice, međutim, prilagođavanje procesa učenja i poučavanja novim metodama i integracija strukovnih modula s političkim i gospodarskim sadržajem ne samo da će obogatiti kurikulum, već će i pružiti učenicima praktična znanja primjenjiva u stvarnom životu i radu. Nastavnici Politike i gospodarstva će imati svoje mjesto u raznim aktivnostima u strukovnom dijelu kurikuluma ili u izbornom, odnosno fakultativnom dijelu izborom modula Politika i gospodarstvo koji je Agencija razvila i koji je trenutačno u vrjednovanju.''

Pročitajte i ovo Resurs, a ne problem Svima su ih puna usta, a njih malo tko zaista sluša: ''Ključni problem mladih je zaposlenje, ali visina plaća nije primarni motiv''

Pročitajte i ovo Regulacija lobiranja Kome će služiti Vladin novi zakon? ''Znat ćemo puno više nego što danas znamo, ali opet nedovoljno''

Nezadovoljni su i nastavnici povijesti

Nezadovoljstvo promjenama u nastavi ranije su iskazali i nastavnici nekih drugih predmeta, između ostalog i povijesti u sklopu peticije ''Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama''.

''Predviđenim promjenama značajno se reducira satnica za općeobrazovne predmete te za predmete društveno-humanističkog područja, uključujući i Povijest. Zabrinjava takvo reduciranje općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje, a gdje je evidentno da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu'', upozorili su nastavnici povijesti.

''Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima'', navodi se, između ostalog, i u komentarima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u javnom savjetovanju o strukovnom kurikulumu Tehničar/Tehničarka za 3D tehnologije.

Bit će zanimljivo kako će na brojne komentare reagirati i hoće li ih uvažiti nadležne institucije s obzirom na to da su iz Agencije poručili kako se nadaju da će već i savjetovanje koje je u tijeku iznjedriti konkretne prijedloge što, kako i na koji način bi trebalo promijeniti da bi kurikulum bio bolji.