Šuica poručila: ''Glasanje treba biti dopušteno i mladima od 16 i 17 godina''

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u petak je pozvala Sabor da u idućem sazivu razgovara o snižavanju dobi za glasanje, uoči europskih izbora na kojima će u pet država glasati i mlađi od 18.

Šuica je na 78. sjednici Odbora za europske poslove Sabora iznijela plan rada Europske komisije za 2024. godinu, ''drukčiju od prethodnih'' jer je to posljednja godina rada trenutačnog sastava tog tijela s obzirom na to da se u lipnju održavaju europski izbori.

Na njima će prvi put u pet članica glasati i oni sa 16 i 17 godina, rekla je Šuica pa naglasila da je na to i osobno ponosna jer je tijekom Konferencije o budućnosti Europe, inicijativi koja je u proces odlučivanja u Europskoj uniji uključila građane slušajući njihove prijedloge, puno napora uložila da se čuje i glas mladih.

''Voljela bih kad bismo i mi o tome razgovarali u sljedećem sazivu Sabora'', rekla je potpredsjednica EK-a o glasanju mlađih od 18 godina.

Kad će Sabor pokrenuti inicijativu?

U Hrvatskoj se od ranije Gong zalaže za spuštanje dobne granice za stjecanje aktivnih političkih prava za sve vrste izbora u Hrvatskoj na 16 godina i smatraju da je riječ o koraku u smjeru dodatne demokratizacije političkog života u Hrvatskoj, a isključivanje 16-godišnjaka i 17-godišnjaka iz sudjelovanja u političkom procesu smatra neopravdanim.

Gongovu inicijativu tijekom rasprave na okruglom stolu prije nekoliko godina podržali su i predstavnici političkih stranaka – u ime Socijaldemokrata Vesna Nađ, Lovro Lukavečki iz SDP-a, Urša Raukar-Gamulin (Možemo!), Dalija Orešković (SiP) i Katarina Peović iz Radničke fronte te Sara Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske (MMH).

Pročitajte i ovo DEMOKRACIJA NA DJELU Treba li sniziti dobnu granicu za pravo glasa? ''Mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina, ali potrebno je ispuniti par preduvjeta''

Vlada Novog Zelanda povukla zakon

Na drugom kraju svijeta, pak, povučen je zakon koji bi, da je izglasan, omogućavao šesnaestogodišnjacima da glasaju na lokalnim izborima.

Najviši sud Novog Zelanda krajem 2022. presudio je da je trenutačna minimalna dob za glasanje od 18 godina diskriminirajuća, zbog čega je parlament raspravljao treba li se ona sniziti.

Prošla laburistička vlada 2023. je odbacila mogućnost snižavanja dobi na 16 na parlamentarnim, no pokušala ju je sniziti na lokalnim izborima. Nisu to uspjeli provesti u zakon jer su krajem prošle godine sišli s vlasti.

Ministar lokalne vlasti Simeon Brown rekao je da je zatražio povlačenje zakona jer nije imao podršku nove vlade predvođene Nacionalnom strankom.

''Zabrinutost zbog implementacije novog dobnog režima glasanja bila bi skupa distrakcija zastupnicima koji se već nose s mnogo toga'', rekao je.

Pročitajte i ovo DIGITALIZACIJSKI JETI Elektronsko glasanje u Hrvatskoj: Je li napokon došao kraj ubacivanju listića u kutije?

''Make it 16'', nestranačka organizacija koja zagovara snižavanje dobi za glasanje, rekla je da je isključivanje šesnaestogodišnjaka i sedamnaestogodišnjaka iz izbornog procesa ''sramota demokracije''.

''Demokracija je kad birači biraju svoje političare, ne kad političari biraju svoje birače'', priopćila je organizacija na platformi X.