Treba li sniziti dobnu granicu za pravo glasa? ''Mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina, ali potrebno je ispuniti par preduvjeta''

Cjelovito uređenje izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj je i dalje na čekanju, a izlaznost građana na izbore prijeti spasti na još niže grane. 

Nejednakost biračkoga prava u kojoj svaki birački glas nema jednaku težinu zbog neproporcionalne veličine izbornih jedinica nešto je o čemu se posljednjih tjedana opet govori u dijelu javnosti dok se čeka novo upozorenje Ustavnog suda o (ne)ustavnosti izbora.

Koliko će još trajati nuređeno stanje koje odgovara glavnim političkim faktorima, otvoreno je pitanje. Ne bi vjerojatno nikoga odviše iznenadilo ako se opet ''protegne'' tako da ne zadire u dobru parlamentarnu praksu i preporuku Venecijanske komisije da se izborna pravila ne mijenjaju poslije roka od najkasnije godinu dana prije održavanja izbora.

A da bi se doskočilo sve nižoj izlaznosti birača na izbore, što nije problem samo Hrvatske, mnogi predlažu neke druge izmjene. Među njima se često spominje dopisno i elektronsko glasanje, no ono, kao što je DNEVNIK.hr već pisao, do daljnjega ostaje svojevrsni mitski digitalizacijski jeti.

Pročitajte i ovo DIGITALIZACIJSKI JETI Elektronsko glasanje u Hrvatskoj: Je li napokon došao kraj ubacivanju listića u kutije?

Valja imati na umu i da jednostavnija tehnička rješenja ne jamče sama po sebi i veću političku participaciju građana.

Neki pak misle da bi se nju moglo postići širenjem biračke baze, kao što su to učinile neke druge zemlje, i to snižavanjem dobne granice za glasanje što je preporuka i Europskog parlamenta i Vijeća Europe.

Tim su putem mnoge zemlje već krenule, kako u Europi, tako i van nje pa tako australska vlada razmatra spuštanje dobne granice za glasanje na izborima na 16 godina. Slična se mogućnost u više navrata već ranije spominjala i u Hrvatskoj, ali i izazivala podijeljena mišljenja uz vrlo raširenu predrasudu da mlade ništa ne zanima te zamjerku da nemaju dovoljno znanja i iskustva.

Pročitajte i ovo Djeca na izborima Je li pravo glasa s 18 godina diskriminirajuće? Vrhovni sud ove zemlje misli da jest

Vezano uz mogućnost da se pravo proširi na lokalnoj razini 2011. godine, stajalište Ureda pravobraniteljice za djecu bilo je da bi "o toj ideji valjalo raspravljati i to koristiti kao polazište za moguća buduća normativna rješenja. Prije normativnih inovacija potrebno je intenzivno jačati političku kulturu u Hrvatskoj, participativnu kulturu i političku pismenost te uvesti građanski odgoj u odgojno-obrazovni sustav." 

Na tom je tragu slala upozorenja i kasnije ističući da je mladima potrebno omogućiti da izraze svoje želje, potrebe pa i nezadovoljstvo postojećim stanjem umjesto da budu ukras na plakatima, profilima na društvenim mrežama i promotivnim medijskim objavama.

Ilustracija Foto: Getty Images

''Ideja demokracije je da što veći broj ljudi odlučuje o svojoj sudbini''

Marko Kovačić, politolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), jedan od ključnih stručnjaka u Hrvatskoj koji se kontinuirano i detaljno bavi mladima, za DNEVNIK.hr napominje kako je ''ideja demokracije da što veći broj ljudi odlučuje o svojoj sudbini pa je proširenje biračkog prava zapravo jedan od rijetkih puteva koje predstavnička demokracija danas može poduzeti. S tim u vezi, iz perspektive demokratske teorije, potpuno je opravdano sniziti dob za glasanje jer je 18 godina društveno konstruirana granica koja u (nekim) kulturama označuje prelazak u odraslost''.

Pitanje spremnosti mladih na glasanje je, objašnjava, zapravo šire pitanje građanske kompetencije elektorata: ''Koliko je meni poznato, ne postoje niti jedan znanstveno verifirican uvid u to da su mlađe dobne kohorte politički nepismenije od odraslih. Ako se postavlja pitanje o spremnosti mladih za aktivno biračko pravo, zašto se ne postavlja pitanje o kompetentnosti osoba starijih od primjerice 90 godina? Zato što bi većina rekla da bi i samo problematiziranje spremnosti osoba u zrelijoj životnoj dobi za izvršavanje svojih biračkih obaveza bilo viđeno kao diskriminacija, usprkos kognitivnim sposobnostima. Drugim riječima, snažno vjerujem da uz kvalitetno informiranje i obrazovanje i mladi mogu dati svoj obol demokraciji, imali 16 ili 19 godina''.

Pročitajte i ovo Sve kasnije se sele Međunarodni dan mladih: ''Meni ne treba pomoć, samo ruka koja će mi dati sigurnost, da mogu iskazati ono što želim''

Međutim, postoje dobre i loše strane imanja biračkog prava s 16 godina.

''Dobre strane su svakako demokratizacija biračkog procesa, veća vjerodostojnost rezultata, bolja zastupljenost interesa mladih, jasnije slanje poruke od strane mlađih dobnih kohorti te je pretpostavka da će i političke stranke, želeći pridobiti mlađi elektorat više energije uložiti u kreiranje (a kasnije i realizaciju) kvalitetnijih programa za mlade. Osim toga, studije pokazuju da ako se mlade od rane dobi uključi u izborne i druge političke procese oni tu naviku baštine više u daljnjem životu. Negativne strane su nedovoljna politička zrelost koja doduše nije inherentna toj populaciji već je simptom nedovoljno kvalitetnog obrazovnog sustava i političkih biografija'', objasnio je Kovačić.

Ilustracija Foto: Getty Images

Svima puna usta mladih, a Hrvatska već pet godina nema nacionalnu politiku za mlade

No, bi li se to trebalo odnositi i na aktivno i na pasivno biračko pravo – birati i biti biran, također je jedno od pitanja, a Kovačić smatra da mladima treba dati i aktivno i pasivno biračko pravo jer se samo time osnažuje demokracija.

''Uostalom, brojne države već sad imaju odredbe u kojima mladi mogu glasati. Austrija (svi izbori); Malta (svi izbori); Estonija (lokalni izbori); Škotska (škotski izbori); Wales (velški izbori); Njemačka (u nekim pokrajima lokalni izbori), a u Grčkoj opće biračko pravo počinje sa 17 godina. Belgija se obvezala sniziti prag na 16, Njemačka ide prema tom modelu dok u Irskoj trenutačno traju rasprave o istom prijedlogu'', pobrojao je Kovačić.

  Pročitajte i ovo KLIMATSKI MARŠ VIDEO Dimne bombe, transparenti i ležanje na glavnom zagrebačkom trgu: Klimatski aktivisti prosvjedovali protiv UN-ove konferencije

Ono što je svakako ključno jest da mladima treba osigurati participaciju u životu zajednice – društva i države. I to, kako ističe, ''kvalitetnim građanskim odgojem i obrazovanjem, a ne poluproizvodom koji je trenutačno prisutan u Hrvatskoj u obliku međupredmetne teme''.

Naglašava i da je ''potrebna bolja suradnja formalnog i neformalnog obrazovanja te edukacija političkih stranaka o važnosti mladih kao političke i društvene skupine što bi trebalo rezultirati kvalitetnijim programima, a kasnije i politikama za mlade. Naravno, uz strateški pristup prema mladima u obliku nacionalne politike za mlade koja već pet godina u Hrvatskoj ne postoji''.