Publikacija 'Odgaja li škola dobre građane' u kojoj su ujedinjeni rezultati istraživanja o političkoj pismenosti i stajalištima mladih u Hrvatskoj te su dani komentari i preporuke za podizanje razine političke pismenosti. Studija 'Odgaja li škola dobre građane' predstavlja istraživanje GONG-a provedeno prošle godine među 999 maturanata u 43 srednje škole i pokazuje da svaki četvrti maturant pokazuje stajališta 'nepoželjna za demokraciju'.
Da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti javno nastupanje jer one tako 'loše utječu na odgoj mladih' slaže se 28,3 posto maturanata, a potpuno se s tom tvrdnjom slaže njih 35,9 posto, pokazalo je istraživanje u kojem je 47 posto mladih homoseksualnost ocijenilo nekom vrstom bolesti.
40 posto maturanata: Hrvati bi trebali imati veća prava
Ako pogledamo da se 90 posto građana izjašnjava katolicima, onda činjenica da katolički stav o homoseksulanosti kao vrsti bolesti izražava 'samo' 40 posto mladih govori da dio katolika ipak ne dijeli taj stav', rekao je Šiber
Istraživanje je također pokazalo da 45 posto mladih smatra kako bi neke od sadašnjih političkih stranaka u Hrvatskoj trebalo zakonom zabraniti, petina bi zabranila i neke medije, a 37 posto njih smatra da neke udruge civilnog društva rade protiv Hrvatske.
Također, 40 posto maturanata drži da bi u Hrvatskoj Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda, a isti broj smatra da bi Ustavom Hrvatsku trebalo definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda. 'To su rezultati dvadeset godina hrvatske tranzicije i dijagnoza stanja među mladima koja treba biti poticaj da se metode obrazovanja prilagode demokratskim procesima', rekao je recezent knjige, profesor Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek.
Također recezent knjige i profesor s tog fakulteta Ivan Šiber dao je 'malo drukčiji pogled na ukupnu pesimističnu sliku' o stajalištima mladih. 'Ako pogledamo da se 90 posto građana izjašnjava katolicima, onda činjenica da katolički stav o homoseksulanosti kao vrsti bolesti izražava 'samo' 40 posto mladih govori da dio katolika ipak ne dijeli taj stav', rekao je Šiber.
61 posto maturanata ne prihvaća tradicionalno viđenja muško-ženskih uloga
Po njegovu mišljenju, 'obrazovni sustav treba staviti u funkciju stvaranje demokratski orijentiranih građana, a to znači da se ne može autoritarnim odgojnim i obrazovnim metodama mlade učiti demokraciji'. Istraživanje među mladima pokazalo je da se 11 posto njih očitovalo kao pripadnik neke od političkih stranaka, što je, kažu autori studije, nešto više od prosjeka u ukupnoj populaciji punoljetnih građana, koja iznosi devet posto.
Pritom je zamijećeno da su maturanti koji su članovi stranaka skloniji stajalištima karakterističnima za birače konzervativne političke orijentacije (autoritarnost, nacionalizam, nepovjerenje prema antifašističkim vrijednostima). Urednik i koautor knjige Dragan Bagić 'relativno optimističnim' ocjenjuje to što je više od polovice anketiranih maturanata sklono odbacivanju tradicionalne podjele rodnih uloga.
Istraživanje, naime, pokazuje da oko 61 posto maturanata ne prihvaća tradicionalno viđenje po kojemu bi se uloge muškaraca i žena u društvu trebale razlikovati, a oko 57 posto ga ne prihvaća u podjeli obiteljskih uloga. Oko 63 posto mladih smatra kako žene i muškarci trebaju ravnopravno dijeliti kućanske poslove, a s tim se ne slaže tek oko 16 posto anketiranih.
Iskaz oko 45 posto anketiranih koji smatraju da se većina poslova ipak može podijeliti na one koji su primjereniji ženama i one primjerenije muškarcima autori studije tumače stajalištem mladih da je pojedini spol sklon određenom poslu, a ne kao ograničenje. (Hina)
