Hrvatska je prvi put u povijesti dobila jedinstven Registar državne imovine. Državi je cilj upravljati imovinom korisnije nego do sada.
Pročitajte i ovo
Zarada od državne imovine bila je oko 300 milijuna eura na godinu. Cilj je dosegnuti milijardu eura!
Rezidencijalne vile, građevinska zemljišta, poslovni i stambeni prostori, poljoprivredna zemljišta - javna vodna dobra te šume i šumska zemljišta - sve je na jednom mjestu, dostupno za pretraživanje - u Registru državne imovine.
Sve što država posjeduje: Evo kako izgleda Registar državne imovine!
'Mi teško da bi mogli ući u procjenu nekoliko stotina tisuća nekretnina to bi bio posao koji bi bio vrlo zahtjevan i vrlo skup, a rezultat bi bio upitan. Zašto - kod svih nekretnina procjena vrijedi 6 mjeseci', kaže Mladen Pejnović.
Država, prema Registru, ima dionice u više od 450 trgovačkih društava, a u oko 240 njih ima poslovne udjele. Popis nije završen.
'Niti će ikad biti završen jer dolazi do situacije da se to sve skupa promjeni dobije se nešto novo, kupi se, s tim da moram naglasit da ovo nije popis za rasprodaju', kaže Ranko Ostojić, potpredsjednik Vlade zadužen za državnu imovinu.
Ali im je u cilju riješiti objekte poput zgrade bivše vojarne u centru Zadra u blizini škole koja zjapi prazna. Plaćaju se visoke režije za održavanje, a smeta i građanima.
No problem je, kaže bivši ministar što većina državne imovine nije uknjižena i budući vlasnik ne bi imao čiste papire. A popis imovine, tvrdi, postoji odavno.
'Zašto se svih ovih godine nije bavilo tim problemom pa ni vaša vlada? Kad pogledate zakon vidjet ćete tko je ovlašten za uknjižbu - Državno odvjetništvo no pitanje je stiže li to sve napraviti. Vi kad pogledate u Hrvatskoj najveći su gruntovnice', kaže Ivan Šuker, bivši ministar financija.
Od ukupno 28 tisuća državnih stanova - 340 ići će u najam. 745 u suvlasništvu ići će u prodaju. Dio neposrednom pogodbom, a dio ide na natječaj.
Dragutinu Lesaru u oči je upalo gotovo 8.500 poslovnih prostora s kojima država još ne zna što će.
'Ovih dana svi svjedočimo o mogućoj propasti Imunološkog zavoda koji je izgubio dozvole za rad zbog neadekvatnog prostora, a imate i situaciju da još uvijek neka državna tijela imaju svoja sjedišta u unajmljenim prostorima, a država raspolaže sa ovakvom količinom vlastitog prostora', kaže Lesar.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
