Tročlano vijeće Upravnog suda presudu je donijelo 15. listopada prošle godine, no ona je tek ovih dana upućena strankama u postupku, nakon čega su i mediji počeli pisati o njoj. Imenovanje Slavice Banić pred Upravnim je sudom osporila sutkinja tog suda Mirjana Juričić, jedna od četvero kandidata koji su lani ušli u uži izbor za tri mjesta na Ustavnom sudu, ali je dobila samo četiri glasa saborskih zastupnika od 77 potrebnih.
Ona je podnijela zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenih prava tvrdeći da Banić ne ispunjava uvjete za izbor propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu jer nema najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, to jest nedostaje joj jedna godina staža. Ustvrdila je i da Banić uz prijavu nije niti dokazala da se u struci istaknula znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem.
>> 'Ni baba Vanga ne zna što će vladajući sa slučajem sutkinje Banić'
Juričić je zaključila da su joj saborskom odlukom o izboru Banić povrijeđena Ustavom zajamčena prava, posebno pravo da svatko, pod jednakim uvjetima, ima pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Hrvatski sabor je u očitovanju Upravnom sudu naveo da je postupak kandidiranja i izbora troje sudaca proveden u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Banić je, pak, ustvrdila da ni na koji način nisu povrijeđena prava njezine protukandidatkinje, ističući da Ustavni zakon o Ustavnom sudu ne propisuje što se smatra valjanim dokazom o stečenome radnom iskustvu u pravnoj struci te da je prosudba o tome je li se netko istaknuo znanstvenim, stručnim ili javnim djelovanjem u ovlasti saborskog Odbora i zastupnika, a ne podnositeljice zahtjeva koja joj je, kako je istaknula, svojim javnim istupima nanijela neprocjenjivu profesionalnu i osobnu štetu. Sudu je predložila da odbaci zahtjev podnositeljice zbog nepostojanja aktivne legitimacije za njegovo podnošenje budući da poništenje saborske odluke ne bi moglo ni na koji način utjecati niti promijeniti pravnu situaciju podnositeljice zahtjeva jer bi i dalje ostala neizabrani kandidat.
No, tročlano vijeće Upravnog suda presudilo je da je zahtjev njihove kolegice Juričić osnovan i da Banić nije ispunjavala uvjete za izbor jer u svojoj kandidaturi nije dokazala potrebno radno iskustvo u pravnoj struci budući da, osim za rad u Vladinu uredu za zakonodavstvo, gdje je bila predstojnica, nije priložila potvrde drugih poslodavaca da je i kod njih radila u pravnoj struci.
Banić ustavnom tužbom protiv Upravnog suda; do odluke izuzeta iz rada na predmetima
Ustavni sud privremeno je odgodio izvršenje presude Upravnog suda kojom je poništen izbor Slavice Banić za ustavnu sutkinju do donošenja odluke o njezinoj ustavnoj tužbi koju je podnijela protiv te presude, a ona je dotad izuzeta iz rada na ustavnosudskim predmetima, priopćio je danas Ustavni sud.
Slavica Banić, čiji je izbor za ustavnu sutkinju na Upravnom sudu uspjela osporiti neizabrana kandidatkinja Mirjana Juričić, podnijela je ustavnu tužbu i predložila odgodu izvršenja presude do konačne odluke o njezinoj tužbi.
Zbog, kako kažu na Ustavnom sudu, povratnih pravnih učinaka osporene presude Upravnog suda koji nastupaju sutra, taj je predmet označen prioritetnim i odmah upućen u postupak te je Ustavni sud na današnjoj sjednici odlučio do donošenja odluke o ustavnoj tužbi privremeno odgoditi izvršenje, to jest pravne učinke osporene presude.
Odlukom predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec, sutkinja Banić je do tada izuzeta iz rada na ustavnosudskim predmetima, priopćio je Sud. Odluku o odgodi izvršenja osporene presude ustavni suci, njih 12, nisu donijeli jednoglasno, nego većinom glasova, no iz rješenja, koje je objavljeno na internetskim stranicama Suda, ne vidi se koji je bio omjer glasova i tko je kako glasovao.
Sutkinja Banić obrazložila je prijedlog za odgodom tvrdnjom da bi joj pravni učinci osporene presude 'prouzročili neimovinsku štetu koja bi se teško mogla popraviti' te da je odgoda nedvojbeno u javnom interesu jer bi učinci poništavanja saborske odluke o njezinu imenovanju uzrokovali 'nesagledive štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak RH'.
Većina je ustavnih sudaca zaključila da osporena presuda zahtijeva detaljno ispitivanje granica i opsega sudske kontrole akata o izboru državnih dužnosnika koje Hrvatski sabor donosi neposredno na temelju ustavnih ovlasti i u tom smislu ima šire značenje koje prelazi okvire pojedinačnog slučaja. Također su ocijenili da odgoda nije protivna javnom interesu te da se njome nikome ne nanosi nikakva šteta, a s druge strane povratni pravni učinci osporene presude podnositeljici ustavne tužbe mogli bi nanijeti nepopravljivu štetu jer bi joj prestao mandat ustavne sutkinje koji je stekla odlukom Hrvatskoga sabora.
Ustavni suci istaknuli su na kraju odluke kako ona ni na koji način ne prejudicira odluku o ustavnoj tužbi Slavice Banić koja, po presudi Upravnog suda, nije ispunjavala uvjete za imenovanje jer nije dokazala da ima najmanje 15 godina radnog staža na pravnim poslovima, što je, prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, uvjet za imenovanje.
