Aleksandar Srnec rođen je 30. srpnja 1924. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti upisao je 1943., potom je studirao arhitekturu, da bi se kasnije vratio na Akademiju, koju je napustio 1949. Zajedno s Ivanom Piceljom i Božidarom Rašicom osnovao je umjetničku Grupu Exat 51 (kratica od Eksperimentalni atelje), slikara i arhitekata koja je djelovala u Zagrebu od 1950. do 1956. Članovi te grupe, koja se zauzimala za apstraktnu umjetnost, suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnoga stvaralaštva, bili su arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović i slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec.
Pročitajte i ovo
Srnec 60-tih godina prošloga stoljeća surađuje sa Zagrebačkom školom crtanoga filma gdje je izveo scenografije za tri lutkarska filma, a s Dragutinom Vunakom autor je animiranoga filma ‘Čovjek i sjena’ (1960.). Njegov Ambijent Luminoplastika, izložen 1967. u Galeriji SC-a u Zagrebu, bio je prvi luminokinetički objekt/ambijent u hrvatskoj umjetnosti. Srnec je šezdesetih godina prošloga stoljeća sudjelovao na izložbama Novih tendencija, a sedamdesetih je stvorio kinetičke skulpture u visokopoliranim kovinama. Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo dobio je 1999., a i kolege iz Hrvatskoga društva likovnih umjetnika dodijelili su mu 2008. Nagradu za životno djelo. (Hina)
-
Akcija spašavanjaSrušio se helikopter s predsjednikom Irana: Ne zna se što je s njim, u tijeku je potraga
-
Kakva je to bešćutnost?Lijeka za rak ima i znači spas, ali hrvatskim pacijenticama je nedostupan: "Sve, sve bih prihvatila..."
-
Sekunda do katastrofeEkocid na jednom od najljepših jadranskih otoka: "Evo, otok ljubavi. Muhe nas jedu, smrad se čuje..."
