Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Među 300 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj najviše je djelatnika iz uslužnog i ugostiteljskog sektora, a upravo to su najtraženija zanimanja u zemljama Europske unije.


Nakon 2013. i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, svatko će moći potražiti zaposlenje u zemljama članicama. Ali uz brojna zanimanja koja se nude postoje i ograničenja. Ileana ima 28 godina i unatoč diplomi defektologa ne uspjeva pronaći posao. 'U godinu dana valjda su se pojavili samo 5 oglasa', rekla je Ileana Tomljanović. Nakon 2013. Ileana više neće morati čekati da se otvori prilika u Hrvatskoj. Na raspolaganju joj je još 27 zemalja Europske Unije. Upravo su tamo najtraženiji djelatnici iz područja zdravstva i socijalne skrbi.

Vezani članci Nekoliko tisuća prosvjednika protiv COVID mjera u Belgiji - 1 Golema šteta nakon nereda u Bruxellesu, stanovnici u šoku. A na europskom stolu uskoro izmjena pravila o putovanjima Most objavio fotografiju na društvenim mrežama Sramotna fotografija na društvenim mrežama: Mostovci predali potpise u Sabor i pohvalili se referendumom

'Ako su bolji uvjeti, ako je bolja plaća, dobro, moraš se odvojiti od obitelji, ali Bože moj', rekla je Iliana. Mnogim zemljama nedostaje ono što im upravo mi možemo ponuditi.

>> Raste broj nezaposlenih, 302.000 Hrvata traži posao

U Austriji se, između ostalog, traže djelatnici u sektoru obrazovanja, ekonomije i menadžmenta. Belgiji nedostaje kućnih pomoćnica, vojnika, ali i trgovaca. Bugarska zapošljava radnike u teksilnoj i odjevnoj industriji, ali i poljoprivrednike i šumare.

Skandinavske zemlje poput Danske pružaju nam najviše mogućnosti. Kod njih se traže i informatički tehničari, vozači, stručnjaci u telemarketingu, ali sezonski traže brojne mlade ljude za branje jagode, krušaka i jabuka. U susjednoj nam Mađarskoj traženi su proizvođači stakla i posuđa, ali i poljoprivrednici i šumari. Nizozemcima možemo ponuditi pomorce i brodske inženjere. Velika Britanija traži brojne financijske stručnjake i arhitekte.

'Imat ćemo slobodu kretanja radne snage, i ljudi će se, odnosno Hrvatski građani moći zapošljavati u drugim zemljama ako zabrane nema', rekla je Aleksandra Štngl iz HZZ-a. Članice smiju na maksimalno sedam godina zabraniti zapošljavanje hrvatskim građanima. U Njemačkoj trenutačno legalno radi više od pet tisuća Hrvata. No čak i ako Njemačka uvede zabranu, neka radna mjesta će biti dostupna zahvaljujući dosadašnjem sporazumu.

'Postojeći sezonski radnici će moći i dalje odlaziti na rad u Njemačku, kao i medicinske sestre, ali ako zabrana neće biti postavljena od strane Njemačke, onda će nastupiti zapravo sloboda kretanja radnika', rekla je Štengl. Uvjete za zapošljavanje postavljat će svaka zemlja pojedinačno. Ileana će uz diplomu trebati znati i dodatni strani jezik, ali u svakom slučaju mogućnosti je daleko više.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju