Kako su priopćili iz te udruge, to su zatražili u posebnom pismu koje su uputili na adresu glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa i njegove izaslanice za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu.
Pozvali su ih da svojim angažiranjem spriječe namjeru hrvatske vlade da se vojno angažira u BiH kroz misiju Europske unije Althea, odnosno kroz snage EUFOR-a.
Taj zahtjev obrazložili su tvrdnjom da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kroz pet svojih presuda utvrdio da je tijekom rata od 1992. do 1995. godine "Hrvatska sudjelovala u agresiji na BiH te da je Hrvatska vojska bila angažirana u cilju okupacije dijela BiH i pripajanja Republici Hrvatskoj".
"Pozivamo vas da, shodno Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i Akcijskom planu glavnog tajnika UN-a iz 2007. godine, spriječite namjeru hrvatske vlade da putem UN-a i NATO-a vojno angažira svoje oružane snage u BiH posredstvom misije Althea", navodi se u obrazloženju udruge koja okuplja članove obitelji Bošnjaka nestalih i ubijenih u Srebrenici i Žepi 1995. godine.
Pročitajte i ovo
Nakon proglašenja pobjede
VIDEO Željka Komšića uzrujalo pitanje novinara Dnevnika Nove TV: "Bespotrebna vam je ta provokacija"
Akcijski plan iz 2017. godine koji spominju odnosi se na mjere koje UN može poduzeti protiv država koje opstruiraju pravosudne procese protiv počinitelja ratnih zločina.
"Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" Hrvatsku svrstava u tu kategoriju na temelju konstatacije da je glavni tužitelj ICTY-a odnosno sadašnjeg Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) 2015. godine izvijestio Vijeće sigurnosti kako Hrvatska ne surađuje u progonu počinitelja ratnih zločina.
Pročitajte i ovo
Promjene za Bošnjake
Grlić Radman o izborima u BiH: "Milanović nam je otežao izmjene zakona, a Komšić je politički izoliran godinama"
"Smatramo da se radi o pokušajima Hrvatske da u danom momentu ponovo destabilizira BiH i da UN putem svojih mehanizama mora zaustaviti zlonamjerne akcije hrvatske vlade", stoji u pismu.
Ova bošnjačka udruga tako se pridružila stajalištu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je ranije od glavnog tajnika NATO-a tražio da spriječi sudjelovanje vojnika i časnika iz Hrvatske u nekoj od misija u BiH.
Komšić je reagirao u trenutku kada se pojavila mogućnost da Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a blokira produženje mandata EUFOR-a, što bi onda otvorilo prostor da mirovnu misiju u BiH preuzme NATO, koji je tu zadaću dobio potpisivanjem Daytonskog sporazuma.
Komšićeva je argumentacija bila kako je Hrvatska tijekom rata bila agresor, stoga ne može biti u mirovnoj misiji.