Prvi put u 50 godina: Hrvatska jedina europska turistička destinacija bez stranih novina

Ministarstvo kulture i medija raspisalo je javni poziv te je za distributera odabralo Hrvatsku poštu koja se obvezala distribuirati novine u idućih pet godina.

 

Međutim, prema Zakonu o medijima, samo nakladnici upisani u hrvatski Upisnik mogu formalno sudjelovati u modelu subvencionirane distribucije, a u njega se mogu upisati samo izdavači registrirani u Hrvatskoj, odnosno oni koji imaju pravnu osobu sa sjedištem u Hrvatskoj.

 

Strani izdavači bez registrirane hrvatske pravne osobe ne mogu se upisati u Upisnik i stoga ne mogu koristiti subvencionirane tarife distribucije. Primjerice, Financial Times ili Bild Zeitung mogli bi biti upisani samo ako bi osnovali hrvatsko društvo (d.o.o.) koje bi djelovalo kao njihov lokalni izdavač ili zastupnik. 

 

U lipnju je Ministarstvo kulture i medija odredilo da nakladnici iz Upisnika plaćaju 0,15 eura po primjerku za dnevna izdanja i 0,25 eura za povremena izdanja. Tržišna cijena distribucije za strane nakladnike, budući da nisu u Upisniku, je, po procjeni Hrvatske pošte, četiri puta veća i tu je početak problema. 

Maja Curić, direktorica tvrtke DistriEst sa sjedištem u Sloveniji, ovlaštenog dobavljača i distributera stranih periodičnih tiskovina i drugih izdavačkih proizvoda za Hrvatsku, koja zastupa više od 200 izdavača i 400 stranih izdanja, izjavila je Hini da su strani izdavači zajednički odlučili obustaviti dostavu stranog tiska u Hrvatsku.

 

"Odluka je donesena nakon višemjesečnih pokušaja da se osiguraju ravnopravni uvjeti distribucije za strana i domaća izdanja, u skladu s međunarodnim i europskim propisima o dostupnosti stranog tiska i zaštiti tržišnog natjecanja", kazala je.

 

Objasnila je da su se uvjeti koje je Hrvatska pošta ponudila za distribuciju stranih tiskovina pokazali financijski teško održivima za strane nakladnike zbog uvođenja naplate prijevoza po distribuiranom primjerku, što u sustavu komisione prodaje nije uobičajeno i ne primjenjuje se niti u jednoj drugoj europskoj državi.

 

Drži neprihvatljivim to što ponuđena cijena usluge višestruko premašuje one koje vrijede za domaća izdanja.

 

"Mi u Hrvatskoj distribuiramo oko milijun primjeraka godišnje, pa tko bi to platio", kazala je Curić. 

 

Dok je Tisak bio distributer, dodala je, s njim smo poslovali po principu rabata po prodanom primjerku što je uobičajeno za strani tisak. 

Tvrdi da je Ministarstvo kulture i medija, kojem su se obratili više puta od 19. kolovoza 2025. do danas, odgovorilo samo jednom i uputilo ih da se pokušaju dogovoriti s Poštom.

 

"Pošta je odgovorila da po subvencioniranim cijenama mogu distribuirati samo izdavače iz Upisnika i da se obratimo Ministarstvu kulture i medija", kazala je Curić.

 

Nakon pojačane medijske pozornosti i brojnih intervencija i apela od međunarodne izdavačke zajednice, državni tajnik Krešimir Partl, pozvao ih je na sastanak u Ministarstvo kulture i medija 20. listopada ove godine.

 

"Tamo smo ponovno iznijeli sve podatke i činjenice koje smo u posljednja tri mjeseca više puta dostavili, također, putem e-maila odmah nakon sastanka, još jednom uz detaljne podatke i dokumentaciju. Do danas nismo dobili odgovor i ne znam možemo li ga očekivati", kazala je Curić.

 

Dodala je da ne razumije zašto Ministarstvo "uporno šuti" kako na njihove upite tako i na upite samih izdavača jer prema njezinim riječima Financial Times i Bild i neka diplomatska predstavništva i pretplatničke agencije traže odgovore od Ministarstva. 

 

"Znam i da se nekoliko izdavača obratilo premijeru Andreju Plenkoviću, ali ne znam je li ta informacija do njega došla. Izdavači me pitaju kome da se obrate i s kim da zatraže sastanak, a ja im na to pitanje ne mogu odgovoriti", kazala je Curić. 

 

Kada se jednom zaustavi ta ogromna distribucijska mašinerija, upozorava, teško ju je ponovno pokrenuti. 

Istaknula je da je Hrvatska trenutačno jedina europska turistička destinacija koja nema strane tiskovine u ponudi te da se distribucija stranih tiskovina nesmetano nastavlja u svim susjednim državama, kao i u svim državama Europske unije.

 

Međunarodne organizacije, uključujući Svjetsku asocijaciju novinskih izdavača (WAN-IFRA) i udruženje za globalnu distribuciju tiskarskih proizvoda (DistriPress), koje promiču slobodu medija i prometa tiskanih izdanja, kao i velik broj međunarodnih izdavača izrazili su zabrinutost.

 

Oni su zatražili od Ministarstva hitnu intervenciju sukladno zakonima Europske unije i međunarodnim sporazumima koje je potpisala i Hrvatska.

 

"Nitko od njih do danas nije dobio nikakav odgovor", upozorila je Curić. 

 

Iz Hrvatske pošte Hini su rekli da nakladnici koji nisu upisani u Upisnik ne mogu koristiti subvencionirane tarife, pa bi puni trošak distribucije pao na distributera, što čini ponuđenu cijenu za strane izdavače tržišno neodrživom.

 

"To bi značilo da bi distributer, odnosno Hrvatska pošta morala cijenu te usluge prilagoditi tržišnim uvjetima uzimajući u obzir puni trošak usluge. Tvrtka koja predstavlja strane tiskovine nije prihvatila našu ponudu za distribuciju tiskovina koja je komercijalno isplativa za Hrvatsku poštu, odnosno koja ne bi uzrokovala financijski gubitak", odgovorili su iz Pošte. 

 

"Hrvatska pošta obavlja samo logistički dio distribucije, točnije prijevoz i otpremu. Za administraciju, planiranje, narudžbe, tiražiranje, obračune, naplatu i ugovore s prodajnom mrežom odgovorna je privatna tvrtka DTM, nastala krajem 2024. iz distribucijskog odjela Tiska, nakon što je Tisak raskinuo sve ugovore o distribuciji i povukao se iz te djelatnosti. DTM nam je ponudio iste opće uvjete koje imaju i domaći nakladnici", rekla je Curić. 

Odgovarajući na Hinino pitanje o problemu distribucije stranog tiska, Ministarstvo kulture i medija odgovorilo je da radi na rješenju problema te se pozvalo na pravni okvir Europske unije i postupak javnog nadmetanja.

Naveli su da su se Ministarstvu u postupku koji je trajao od studenog 2024. do lipnja 2025. obraćali isključivo domaći nakladnici, dok su predstavnici stranih izdavača prvi put dostavili podatke tek u kolovozu 2025. i tada prvi put informirali Ministarstvo da je Tisak ranije distribuirao i strane tiskovine, i to po znatno povoljnijim cijenama u odnosu na domaće izdavače.

Na pitanja o planovima za ponovno omogućavanje distribucije stranog tiska iz Ministarstva su rekli da se "trenutno prikupljaju svi relevantni podaci kako bi se problem riješio".

Ministarstvo podsjeća da je distribucija tiska u Hrvatskoj bila u ozbiljnoj krizi te da je intervencijom Vlade, proglašenjem distribucije tiska uslugom od općeg gospodarskog interesa i odabirom Hrvatske pošte za distributera, osigurano pružanje usluge distribucije tiska po najpovoljnijim i najekonomičnijim uvjetima.

Također ističe da tiskani mediji imaju ključnu ulogu u informiranju građana, očuvanju pluralizma i demokratskog dijaloga. te da je za Hrvatsku izuzetno važno da oni budu na dnevnoj bazi izdavani, distribuirani i dostupni svim građanima redovito, kontinuirano, pravovremeno, pod jednakim uvjetima i po prihvatljivim cijenama.

Međutim, isto tako upozorava da trenutačne tržišne okolnosti prijete dugoročnom opstanku tiskanih medija zbog pada prodaje i visokih troškova distribucije. "To nagovještava vrlo izvjesni kraj postojanja i dostupnosti tiskanih medija u Hrvatskoj", crna je prognoza Ministarstva kulture i medija.

"Ozbiljna zabrinutost" - Svjetske udruge novinskih izdavača

Iz međunarodne udruge za potporu i promicanje distribucije tiskanih medija koja djeluje u sklopu Svjetske udruge novinskih izdavača WAN-IFRA Hini su rekli da s "ozbiljnom zabrinutošću" promatraju obustavu distribucije stranog tiska u RH. 

 

"Ova obustava rezultat je državne politike subvencija koja potporu ograničava isključivo na publikacije registrirane u hrvatskom registru izdavača. Takva mjera zapravo stvara prohibitivnu ekonomsku prepreku za strane publikacije te značajno podriva temeljna načela na kojima počiva sloboda medija", kazao je predsjednik Savjetodavnog odbora DistriPressa pri WAN-IFRA-i Luciano Stulin.

 

Dodao je da je uvođenjem uvjeta obavezne registracije u nacionalni registar izdavača koji je u praksi nemoguće ispuniti za većinu stranih izdavača, Ministarstvo kulture i medija pretvorilo mehanizam potpore u mehanizam isključenja.

 

"Takav postupak suprotan je duhu europske integracije i kulturne razmjene", istaknuo je.

 

DistriPress smatra da takva praksa predstavlja oblik neizravne diskriminacije prema stranim publikacijama jer ograničava slobodno kretanje roba i pravo građana na pristup informacijama iz različitih izvora zajamčeno pravom Europske unije.

 

Na pitanje postoje li slični slučajevi u drugim europskim državama Stulin odgovara da je "ovakav konkretan mehanizam – ograničavanje fizičke distribucije putem isključive poštanske subvencije – rijedak", ali da je korištenje financijskih i regulatornih instrumenata za davanje prednosti nacionalnim ili politički povezanim medijima ponavljajuća pojava u Europi, primjerice u Poljskoj i Mađarskoj.

 

Ako se situacija uskoro ne riješi, iz DistriPressa su rekli da će službeno upozoriti Europsku komisiju, Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta te relevantna tijela za slobodu medija, na ozbiljne posljedice ove politike za medijske slobode, kulturnu raznolikost i izbor potrošača.