Ilustracija
Ilustracija Foto: Shutterstock

Zbog pandemije COVID-a 19, uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnosti, stresa i nesanice u drugom valu epidemije u odnosu na prvi val, pokazalo je istraživanje koje je provelo Hrvatsko psihijatrijsko društvo.


Depresija je veliki javnozdravstveni problem i posebno je važno o njoj govoriti u vrijeme pandemije, ali i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, a kako bi se podigla svijest o ovom problemu i prekinula šutnja koja se gomila. Stoga je osmišljena Nacionalna kampanja za mentalno zdravlje ČUJEM TE #ISPODPOVRŠINE Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida - Životna linija 

Ilustracija Koronavirus ostavio duboke tragove na Hrvatima: U krizi smo sačuvali fizičko, ali ne i psihičko zdravlje



Smirivanjem pandemije, psihijatrijska struka, nažalost, očekuje još veći broj oboljelih od ovog psihičkog poremećaja, ali i porast suicida, kojeg, prema sadašnjim podacima, godišnje počini između 600 i 700 ljudi. Stručnjaci naglašavaju da je depresija izlječiva bolest,  ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem

''Depresija je izlječiva bolest, ali je ključno na vrijeme je prepoznati te što prije započeti s liječenjem. Ona, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe,zbog čega zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije'', istaknula je Alma Mihaljević Peleš, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb tijekom online panela na kojem su stručnjaci analizirali podatke recentnog istraživanja.

Depresija je globalni problem, koji u Europi pogađa čak 44 milijuna ljudi

U praksi je, nažalost, nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom. U prosjeku 10 do 15 posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida dok se istodobno smatra da čak 80 posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli.

Nitko nije imun na depresiju i pogrešno je vjerovati kako netko tko ima naizgled ''sretan život'' i ne može biti depresivan, s obzirom na to da je riječ o bolesti koja pogađa sve slojeve društva i ljude svih životnih dobi.

Ljekarna, ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Postaje li Hrvatska država na antidepresivima? Sve više Hrvata traži pomoć psihijatra

''Ključno je znati da su anksioznost i depresija bolesti koje se mogu liječiti. Ako se ljudi obrate na vrijeme i ako liječenje traje dovoljno dugo, učinkovitost je velika. Jednako tako, depresije se povezuju i s drugim kroničnim bolestima, poput koronarnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, epilepsije... Kod ljudi s tim bolestima anksiozni i depresivni poremećaji se javljaju znatno više nego u ostatku populacije'', istaknuo je Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru.

Rezultati istraživanja pokazali su pad socijalne podrške ljudima s psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma, a velik problem je i stigmatizacija, koja je jjedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku 20 godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije'', upozorila je Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju