Vrlo je važno očuvati mentalno zdravlje u ovakvim uvjetima pandemije koronavirusa. Zdravstveni djelatnici su iscrpljeni, a građani stalno zovu za savjete što učiniti da cijela situacija prođe što je brže i bezbolnije moguće.
Galerija
Jedna noćna smjena u KB Dubrava nekad donese toliko smrti koliko medicinari inače ne bi doživjeli u nekoliko mjeseci i s time se nije lako nositi.
"Taj jedan osjećaj bespomoćnosti je u svakom slučaju na prvom mjestu. Dominantno su osjećaji umora, iscrpljenosti, svih tih sjećanja i borbe velikog broja umrlih osoba", otkriva Lana Mužinić Marinić, predstojnica Klinike za psihijatriju KB Dubrava i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu.
U Dubravi je zato ustrojena ambulanta za psihološku pomoć za sve zdravstvene djelatnike koji tamo rade.
"Nudimo individualne i grupne podrške svom osoblju. Imamo organizirane radionice tehnika relaksacije koje su vrlo važne", objašnjava Mužinić Marinić.
Dolazak u Dubravu, suočavanje s liječnicima kojima vide samo oči, nemogućnost viđanja obitelji, psihički teško pada i pacijentima.
"Za očekivati je da će oko 90 posto ljudi biti anksiozno kod dolaska. To su anksioznost, depresije, poremećaj prilagodbe, važno je jako napomenuti da ima jako puno smetenih, konfuznih stanja koji se ne mogu objasniti samo starijom životnom dobi već definitivno manifestacijama COVID-a u središnjem živčanom sustavu", govori Stipe Drmić, voditelj odjela za psihotraumu.
I baš zato, još od ožujka, Hrvatsko psihijatrijsko društvo upozorava da takva služba mora biti organizirana u svim COVID jedinicama. Smatraju da bi se razina stresa kod ostatka građana smanjila točnim planom za popuštanje mjera.
"Da bi to bilo dobro treba jasno komunicirati unaprijed, jer na taj način građani dobiju nekoliko tjedana vremena da se adaptiraju na novu situaciju a sama adaptacija i prilagodba smanjuje razinu stresa i na kraju povećava povjerenje u institucije što je sada jako važno", komentira Martina Rojnić Kuzman, tajnica Hrvatskog psihijatrijskog društva.
Neke zemlje imaju takav "semafor" koji građanima pokazuje što se točno mora dogoditi u dnevnoj statistici da bi se mjere promijenile, dok naš Nacionalni stožer nema takav plan.
"Za sada smo se priklonili varijanti gdje dnevno razmatramo brojke, situaciju trendove i sukladno tome predlažemo i donosimo neke odluke vezano uz to", govori Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
A onda se tome građani moraju prilagoditi često u zadnji tren. Inače, od ožujka na mrežu za telefonsku pomoć Hrvatske psihološke komore građani su se najčešće javljali i tražili savjet zbog problema s organizacijom života u vlastitom domu zbog rada od kuće, škole od kuće, ukućana koji imaju kronične bolesti. Strah ih je zaraze, ili da će nekome prenijeti zarazu. Zovu i zbog smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite i odgode pregleda bolesti koje nisu COVID-19.
Točno prije tjedan dana otvorene su i telefonske linije za zdravstvene djelatnike. Pomoć traže zbog osjećaja iscrpljenosti i umora te stalne izloženosti stresnim situacijama. Osjećaju se odgovorno i bespomoćno jer ne mogu spriječiti smrtni ishod. Javljaju se i zbog životnih teškoća koje ne mogu odgoditi, a nedostaje im kapaciteta da ih rješavaju jer se iscrpe na radnom mjestu.
Zamjenica predsjednice Hrvatske psihološke komore, Gordana Kamenečki, savjetuje građanima da koriste tehnologiju kako bi razgovarali s bližnjima i voljenima. Kako im pomoći za blagdane?
"Božić se veže uz obitelj, prijateljstva i druženja. Neki ljudi će imati problem da prihvate samoću i uskraćenost. Ali i prije su su ljudi bili udaljeni, izvan svojih obitelji pa su nalazili načine, bilo video poziva ili raznim pomagalima", kaže i savjetuje: Treba vratiti stare, dobre navike, hobije koji ih vesele".
Također, postoje mjesta na kojima se može pronaći profesionalna pomoć.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
