Vlada RH (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Vlada RH (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Dnevni red otvorenog dijela sjednice započeo je nacrtom prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2016. godine.


U uvodnom obraćanju Vladi, tehnički premijer Tihomir Orešković čestitao je partnerima na rezultatima izbora.

'Nadam se da će se nova Vlada što prije formirati i krenuti s reformama koje su ključ budućnosti. Ova Vlada je postavila temelje i nadam se da će ih sljedeća Vlada znati iskoriti u budućnosti', poručio je Orešković.

Izvješće o Državnom proračunu

Dnevni red otvorenog dijela sjednice započeo je nacrtom prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2016. godine i nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2016. godine. Predstavio ga je tehnički ministar financija, Zdravko Marić.

'Izvršenje državnog proračuna za prvih šest mjeseci bolje je od svih očekivajnja. Kako i priliči, prema Zakonu o proračunu, sve stavke su posložene, prema makroekonomskom okviru gospodarski rast u porastu je za 2,8%, makroekonomski indikatori su u porastu. Zabilježen je značajan rast prozvodnje, trgovine na malo, nakon dugo vremena bilježimo porast građevine što utječe i na poboljšanja na tržištu rada. Kampanja je završila, izbori su iza nas. Ovaj gospodarski rast dolazi nakon šest godina recesije i kumulativnog pada. Stopa rasta je dobra, no na njoj još treba raditi i pojačavati je, kako bismo išli smjerom koji želimo i zaslužujemo', kazao je Marić.

Izjavio je da je siguran da će se ovogodišnji plan o smanjenju proračunskog deficita na 2,6 posto BDP-a premašiti, a da je za slijedeću godinu u planu tu razinu dodatno sniziti, prema 2 posto.

'Iduće godine deficit sniziti prema 2 posto BDP-a'

"Za ovu godinu je plan deficita proračuna bio 2,6 posto (BDP-a) i pri tome i dalje stojimo, neupitno je da ćemo taj plan i ostvariti, a siguran sam da ćemo biti i bolji od tog plana. Za iduću godinu naš plan, ne samo u skladu s preporukama Europske komisije, nego i našim očekivanjima, deficit bi trebao ići i dalje dolje, prema 2 posto", izjavio je Marić.

Podsjetio je pritom da za slijedeću godinu obveze iz proračuna iznose 27 milijardi kuna, na naplatu dospijevaju dvije domaće obveznice od 9,5 milijardi kuna i jedna međunarodna od 1,5 milijarde dolara, kao i oko milijardu eura glavnice duga cestarskog sektora (HC, HAC i ARZ) te je izrazio uvjerenje da neće biti problema u refinanciranju tih obveza.

"To je nešto na čemu smo već počeli raditi i radimo, i ta refinanciranja, ako ovako nastavimo, sigurno neće doći u pitanje", istaknuo je tehnički ministar financija.

Osvrnuo se i na pozitivna ekonomska kretanja u prvoj polovini ove godine, rekavši da "sve te pozitivne brojke dok se ne osjete na svakom građaninu zapravo još uvijek nisu postigle svoju punu svrhu".

"Gospodarski rast od 2,8 posto u prvoj polovici ove godine je dobar nakon šest godina recesije, ali ne može nas i ne bi nas smio zadovoljiti. To je gospodarski rast koji bi nam svim trebao biti samo dodatni argument da se nastavi s provedbom strukturnih mjera i da ih se još i ubrzava, da se diže potencijal gospodarstva, a ni u kojem slučaju nam to ne bi trebala biti izlika za njihovo odgađanje", rekao je, dodavši da je odgoda "bilo puno previše u našoj prošlosti i da treba sada još jače prionuti".

Cilj je, pojasnio je, postići gospodarski rast koji će generirati radna mjesta i doprinijeti demografskoj obnovi "jer proteklih godina smo svjedoci negativnih demografskih trendova i odlazaka naših mladih i iz najpropulzivnijih djelatnosti i to poglavito iz nekih regija, poput Slavonije koja je ionako dosta devastirana proteklih godina", a krije veliki potencijal.

Prihodi u porastu

Tijekom sjednice Vlade ministar Marić dodao je i kako su se takvi makroekonomski podaci reflektirali i na prihodima.

'Ukupni prihodi su u porastu za 10%, a na to sigurno ima utjecaj i bolje iskorištenost EU fondova. Porast poreznih prihoda iznosi 8,1%. Moram istaknuti da će ostatak godine biti pun velikih vijesti, onih pozitivnih za Hrvatsku', poručio je Marić.

Ukupni manjak državnog priračuna iznosi 2,4 milijarde kuna, što je preko 5 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.

'Deficit opće države iznosi 518 milijuna kuna odnosno 0,2% BDP-a. Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun', kazao je Marić na sjednici Vlade, ističući da će i „do kraja godine proračun držati maksimalno pod kontrolom“. Dodao je da očekuje nastavak takvih kretanja pa bi Hrvatska mogla iduće godine izaći iz Procedure prekomjernog deficita, dok bi rejting agencije mogle poboljšati kreditni rejting zemlje.

Najbolji rezultat od 2008.

Tehnički premijer Orešković poručio je kako je ovo najbolji rezultat od 2008. godine.

'Svima čestitam. Od početka, kada smo stegli remen, sada se ti rezultati vide. Nadam se da će rejting agencije ponovno podići naš rejting', kazao je Orešković.

Na sjednici tehničke Vlade, prvoj nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, prihvaćeno je izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovini ove godine. U prvoj polovini ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, iznosio je 518 milijuna kuna ili 0,2 posto, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je 5 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani.

Druga točka dnevnog reda bio je prijedlog uredbe o dopuni Zakona o sudovima.

Na otvorenom dijelu sjednice našao se i prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2016. godinu, prvo privremeno izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2016. godini, prijedlog odluke o osnivanju radnih tijela Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa za izradu dokumenata i provođenje aktivnosti na području smanjenja rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj.

Među ostalim izvješćima, Vlada je predstavila i izvješće o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu, izvješće o radu Agencije za zaštitu okoliša za 2014. godinu.

Tehnički ministar Marić predstavio je i izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, za srpanj 2016. godine.

Usvojen je Prijedlog rješenja o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, Ministarstvu uprave za uslugu prilagodbe Registra birača zakonskim izmjenama te za podršku Registru birača za vrijeme održavanja parlamentarnih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Prije kraja otvorenog dijela sjednice, raspravljalo se o nekoliko prijedloga, među kojima su i prijedlog odluke o davanju suglasnosti Gradu Valpovu za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb i prijedlog odluke o davanju suglasnosti za prenamjenu dodijeljenih sredstava i njihovo korištenje za realizaciju Projekta rekonstrukcije i opremanja športskog kompleksa u okviru kampusa i Sveučilišta u Mostaru. Prijedlozi su usvojeni.

Prihvaćen je prijedlog odluke o utvrđivanju koeficijenta troškova života za Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Kuvajtu kao i prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Vlada je usvojila prijedlog odluke o davanju suglasnosti za prenamjenu dodijeljenih sredstava i njihovo korištenje za realizaciju Projekta rekonstrukcije i opremanja športskog kompleksa u okviru kampusa i Sveučilišta u Mostaru.

Prijedlog je predstavio tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Usvojen je Prijedlog zaključka u vezi Izmjena i dopuna Dodatka 2. Administrativnog sporazuma o Namjenskom fondu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj te Međunarodnog udruženja za razvoj u vezi s Partnerstvom više donatora za infrastrukturni razvoj na Zapadnoj obali i u Gazi.

Zatvoreni dio sjednice Vlade

Na dnevnom redu zatvorenog dijela sjednice naći će se prijedlog stajališta za sastanak Vijeća za opće poslove (GAC), 20. rujna 2016. godine, prijedlozi odgovora Republike Hrvatske na pisma službene obavijesti Europske komisije, prijedlog odluke o davanju suglasnosti glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske za davanje punomoći i drugi.

Prije kraja zatvorenog dijela sjednice bit će riječi o nacrtu prijedloga odluke o davanju suglasnosti za otvaranje Generalnog konzulata u Republici Hrvatskoj  i nacrtu prijedloga odluke o davanju suglasnosti za otvaranje Konzulata u Republici Hrvatskoj, a bit će predstavljen i pregled podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2016. godinu, nakon čega će uslijediti kadrovska pitanja.

Goran Marić imenovan predsjednikom Nadzornog odbora Financijske agencije

Na zatvorenom dijelu Vlada je razriješila Gorana Marića vršitelja dužnosti predsjednika Nadzornog odbora Financijske agencije te ga imenovala predsjednikom Nadzornog odbora Financijske agencije, iz reda imenovanih članova Nadzornog odbora.

Vlada je, među ostalim, usvojila pregled podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2016. godinu. Radi se o redovitom izvještavanju o učinjenom u procesu preuzimanja pravne stečevine EU.

Usvojena su i stajališta Republike Hrvatske za sastanak Vijeća za opće poslove (GAC) koji će se održati 20. rujna, a riječ je o pregovaračkim pozicijama koja će Hrvatska tek zastupati prema drugim državama članicama na sastancima Vijeća ministara Europske unije. (M.G./Hina)