Štetu je prijavilo više od 14 tisuća obiteljskih gospodarstava i 47 poljoprivrednih tvrtaka, a najveće su na ratarskim kulturama, oko 138 milijuna kuna, dok su na ribnjacima štete procijenjene na 28 milijuna kuna.
Pročitajte i ovo
Od ratarskih kultura najviše je štete prijavljeno za kukuruz, gotovo 61 milijun kuna, za krumpir 6,2 milijuna, za pšenicu 6,3 milijuna, soju 4,3 milijuna kuna.
Štete su i na voćnjacima (4,6 milijuna kuna) i u vinogradima (2,8 milijuna kuna) te na livadama i pašnjacima.
Župan Bajs je napomenuo da je Županija dala i prijedloge Ministarstvu poljoprivrede da se žurno odobri novčana i druga pomoć stradalima.
Ocijenio je kako bi država iz proračuna morala izdvojiti više od
50-ak milijuna kuna koliko je predviđeno za naknadu štete od
elementarnih nepogoda, a dodao je i da bi trebalo povećati poticaje u stočarstvu kako bi se stočarima nadoknadila šteta jer neće imati dovoljno hrane za prehranu stoke.
Župan Bajs je istaknuo i kako o razmjerima ovogodišnje štete dovoljno govori to da je 2003., kada je posljednji put Županiju poharala katastrofalna suša, šteta bila 70 milijuna kuna.
Elementarna nepogoda zbog suše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je proglašena je 21. srpnja.
