Stvarno je dobro: Pogledajte kako nastaje vrhunska slavonska delicija

Sve se odvija u krugu od 90 kilometara

Pročitajte i ovo Kaznena prijava Nevjerojatna krađa: Provalio u skladište i ukrao pršute i pancetu, šteta je ogromna Kvalitete ima, ali treba kvantitete Koronakriza je i njih teško pogodila, ali uskoro stiži bolji dani: Hrvatskoj delikatesi uskoro će moći uživati i Kinezi

U krugu od 90 kilometara od proizvodnih pogona uzgajaju se svinje, pasmina durok i crna slavonska svinja, od čijeg se svježeg mesa izrađuju "DOBRO" proizvodi. Branimir Rozman, voditelj stočne hrane Vitalka kaže kako se svinje hrane stočnom hranom koja dolazi sa slavonskih polja. "Sirovine za tvornicu dolaze iz okolice, tu sa slavonskih polja. Većina žitarica i uljarica smještena je u silosima. Dalje se prerađuje u tvornici ulja Čepin ili u šećerani. U tvornici stočne hrane dodatno se obrađuje, miješa i ide prema farmama i prema našim kupcima", kaže Rozman. Tvornica je to iz koje dnevno izlazi između 400 i 450 tona hrane, a godišnje i više od 90 tisuća tona.

Genetika i hranidba prilagođene potrebama slavonske mesne industrije

Na svinjogojskoj farmi Slašćak, svinje se drže na način prilagođen regulativama koje traži Europska unija. "Napravili smo cijelu rekonstrukciju farme. Izmijenjeni su boksovi, podovi i hranidba. Tu svinje dolaze s oko 30 kilograma i ostaju dok ne dođu do oko 150 kilograma. Prilagodili smo cijelu genetiku i hranidbu potrebama naše mesne industrije. Bitno je da se prenose geni, osobine roditelja na potomstvo kako bismo stvorili kvalitetu pršuta i teksturu mesa kakva nam je potrebna. Genetika koju smo mi ustrojili na našim farmama namijenjena je za dugotrajane suhomesnate proizvode koji su postojani, bez puno vode, sa strukturom masnoće koja je poželjna u tkivu", kaže Slavko Lozić, voditelj svinjogojske farme Slašćak.

U pogon za proizvodnju pršuta proizvede se 150 tisuća komada pršuta godišnje

Nakon što svježe meso stigne u pogone za proizvodnju, započinje proces u pogonima opremljenim najmodernijom svjetskom tehnologijom za preradu mesa. Od trenutka prijema svinjskog buta slijedi 24-satno temperiranje jer, kako objašnjava Ivan Pandurević,direktor sektora proizvodnje mesa, "prije prvog soljenja bitno je da svaki svinjski but bude na jednakoj temperaturi". Nakon temperiranja, slijedi soljenje, zatim faza predsušenja i sušenja. U fazi predzrenja vrši se pranje pršuta. Nakon šest mjeseci premazuje se namazom koji se sastoji od svinjske masti i malo soli i papra, a služi za usporavanje procesa isušivanja mesa. Završni korak je zrenje. "Osim na pršutu, trudimo se i na salamama i na ostalim trajnim proizvodima da začini budu što prirodniji tako da bi dobili minimalno procesuiran proizvod", ističe direktor sektora proizvodnje mesa Ivan Pandurević.

Kvaliteta proizvoda kontrolira se s iglom od konjske kosti

Mensud Lepić, voditelj pogona za proizvodnju pršuta na projektu Žito Grupe radi od siječnja prošle godine, a svoje bogato iskustvo stekao je tijekom 21 godine predanog rada u jednoj velikoj talijanskoj grupi koja ima četiri pogona za proizvodnju pršuta – dva u Parmi i dva u San Daniele. "Ovdje se to radi kako se to radi u Parmi. Pršut "DOBRO" sušimo na isti način, uz tehnologiju koja je iz Italije doveli su i mene da bi to na isti način pokušao napraviti ovdje i mislim da već možemo slobodno reći da smo uspjeli napraviti jedan proizvod koji ni po čemu ne zaostaje za najpoznatijim proizvođačima pršuta iz Parme ili San Daniela", kaže voditelj pogona.

I bez obzira na visoku tehnologiju i vrhunsku opremljenost, za provjeru kvalitete pršuta, voditelj pogona pouzdaje se u svoj nos. Služi se istim instrumentom koji se koristi već stoljećima – iglom od konjske kosti.

U ovom poslu, kako kaže Lepić, nikada se ne postaje stručnjak. "U ovom poslu uvijek se uči. Ovaj proizvod koji se pravi na prirodan način, nema ništa drugo osim paške soli i slavonskog mesa".

Više o svim "DOBRO" proizvodima možete pročitati ovdje.

Sadržaj je napravljen u produkciji NOVA TV Content Teama u suradnji sa "Žito grupom" i u skladu s najvišim profesionalnim standardima.