Od ponoći je stupio na snagu Zakon o europskom uhidbenom nalogu - takozvani Lex Perković. Hrvatska mora aktivirati uhidbeni nalog koji je ulaskom u Europsku uniju stigao u Zagreb iz Njemačke.
Nijemci traže bivšeg visokog dužnosnika UDBE, Josipa Perkovića, zbog organiziranja političkog ubojstva bivšeg direktora Ine Stjepana Đurekovića 1983. godine u Muenchenu.
Od 1. siječnja europski uhidbeni nalog ide u izvršenje bez ograničenja što znači da bi policija, teoretski, već u prvoj minuti nove godine mogla pokucat na vrata Josipa Perkovića, ali i Zdravka Mustaća, te još 20-ak osoba koje traže druge države za zločine počinjene na njihovu teritoriju. Ukoliko se to dogodi, Perković i ostali bit će privedeni u Državno odvjetništvo koje u ovim slučajevima zastupa tužiteljstvo druge zemlje članice i kratko ih ispitati, potom u roku od 48 sati osumnjičeni mora bit priveden sucu istrage, gdje DORH može zatražit pritvor, a potom sudac istrage dokumentaciju šalje raspravnom sucu koji donosi odluku o izvršenju naloga.
Vrlo je važno kazati da sud u ovim slučajevima ne ulazi u biće kažnjivog djela niti ikakav meritum, on samo odlučuje jesu li ispunjeni uvjeti da se nalog izvrši ili ne. Na tu odluku optuženi se u roku od tri dana može žaliti Vrhovnom sudu, a sud ima tri dana da donese konačnu odluku. Promjena zakona o primjeni naloga postala je još ljetos prvorazredni spor između Zagreba i Bruxellesa.
Europski uhidbeni nalog pravni je mehanizam i dio zajedničkih temeljnih vrijednosti Europske unije. On je poput eura - vrijednost o kojoj se sadržajno ne pregovara već se okvirna odluka ugrađuje u domaće zakonodavstvo. Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, izmjenio je zakon o tom nalogu svega dva dana prije pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji.
Šokirana činjenicom da su Vlada i Sabor na svoju ruku i bez konzulaticija s Bruxellesom ograničili primjenu naloga na kažnjiva djela počinjena poslije kolovoza 2002., povjerenica Reding je u Zagreb odmah počela slati pisana upozorenja.
Ispovijest čovjeka koji je posvađao Njemačku i Hrvatsku
Njemačka kancelarka Merkel otkazala je svoj dolazak na svečanost ulaska Hrvatske u EU, a Hrvatskoj prijete sankcije pojačanog monitoringa i suspenzija 80 milijuna eura predviđenih za Schengen.
Ipak u drugoj polovici rujna Vlada popušta, ministar Miljenić odlazi u Bruxsell i sastaje se s povjerenicom Reding.
Ograničenje s 2002. je skinuto, ali ostaje lex Perkovićem izmijenjena odredba o zastari. Prema toj odredbi zastare se računaju po zakonima republike Hrvatske. Komisija u tome ne vidi problem.
Unatoč ovome rješenju - kod kuće se radi na osnivanju saborskog istražnog povjerenstva koje bi razmatralo činjenice o ubojstvu Stjepana Đurekovića iz 1983. Pokreću se ustavne promjene kojima bi se u Ustav uvela odredba da teška ubojstva ne zastarijevaju. Ustavne promjene, unatoč žurbi, u posljednji trenutak ipak nisu dobile dvotrećinski potporu.
Prije svega Hrvatska je još pod prijetnjom sankcija i Bruxelles će ih obustaviti kad europski nalozi krenu u izvršenje. Ali, da je Ustav izmjenjen na način da je u njega ušla odredba prema kojoj teška ubojstva ne zastarijevaju, nalog bi bilo teško izvršiti jer je Ustav vrhovni akt svake zemlje članice i iznad je Lisabonskog ugovora. Doduše europski uhidbeni nalog je još od 2010. ustavna kategorija, a brzinska priprema ustavnih promjena i uz veliku žurbu nije dala odgovor kako pomiriti dvije ustavne odredbe - uhidbeni nalog i zastaru. Ovako, europsko pravo je iznad nacionalnog i o izvršenju naloga će po slobodnoj sudačkoj procjeni odlučivat isključivo sud.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
