Malo je onih koji se u čast tradiciji odluče na duže i kompliciranije metode bojanja jaja. Ako i pronađete takve pojedince, sigurno će to onda biti negdje u Slavoniji. Prije pojave kupovnih boja, Slavonci su jaja bojali dušičnom kiselinom.
U području Slavonije ljudi su ukrašavali jaja i u mravinjaku. Naime, obojana jaja polože se u mravinjak te mravi hodaju po njima, a kiselina izgrize boju te tako po jajima ostaju zanimljivi oblici. Uskrs u Slavoniji označava početak ciklusa proljetnih radova pa su tako ljudi posvećena jaja zakopavaju u poljima ispod usjeva pšenice i tako prenosili simboliku života u usjev.
I danas je većini ljudi poznat običaj da se za Uskrs tuca jajima, no manje je poznato da su se jaja tijekom uskršnjih blagdana u Slavoniji valjala po ledini. Čije je jaje najdalje stiglo, taj bi bio pobjednik i dobio bi jaja svih natjecatelja.
Stanovnici Istre su vjerovali da posvećena maslinova grančica na Cvjetnu nedjelju ima posebnu moć. Vjerovali su da liječi bolesne i da štiti vinograde i zato su posvećenu maslinovu grančicu bacali u vinograd kada bi počela padati tuča. S posvećenom grančicom Istrijani bi i meli kuću.
Iako Istrijani u nekim minulim vremenima nisu kotrljali jaja niz ledinu, oni su se zato igrali hitanja jaja. Igra se sastojala u tome da se kovanicama gađaju jaja, a pobjednik je onaj čiji se novac zatakne u jaje.
Helikopteri u akciji
U Podravini
na graničnom prijelazu
