‘U slučaju da dođe do ratifikacije, sposobni smo prikupiti 40.000 potpisa za naknadni zakonodavni referendum’, izjavio je u razgovoru za novi broj ljubljanskog tjednika ‘Reporter’ Marjan Podobnik. Predsjednik populističke udruge ‘Zavod 25. lipnja 1991. godine’, blizak Slovenskoj pučkoj stranci (SLS) ustvrdio je da kriterij za razgraničenje s Hrvatskom ne bi trebalo biti stanje na dan osamostaljenja dviju država, nego da bi se Slovenija trebala pozivati na stanje iz 1918. godine kad je nastala Kraljevina Srba, Hrvatska i Slovenaca. Slična stajališta vezana uz datum koji bi trebalo uvažiti prilikom razgraničenja s Hrvatskom zastupa i predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, koji uz to predlaže i sazivanje međunarodne konferencije o granicama na kojoj bi se odredile granice na kopnu i moru mimo ‘administrativnih granica’ nekadašnjih republika.
Pročitajte i ovo
Detalji suradnje
HDZ i DP potpisali koalicijski Sporazum: "Sve ćemo vam reći sutra"
Ignorira zabranu na Markovu trgu
VIDEO: Čačić tražio policajca da mu preparkira automobil
>> Od nedjelje potpisivanje peticije o arbitraži
Pahor nije isključio ni mogućnost da vlada donese i prijedlog jednostrane izjave uz ratifikaciju arbitražnog sporazuma, reagirajući tako na izjavu koju je potpisala premijerka Kosor
Podobnik je u razgovoru za ‘Reporter’ ustvrdio da Slovenija ne bi riskirala svoj međunarodni ugled ako bi se dogodilo da na naknadnom zakonodavnom referendumu, koji namjerava organizirati njegova skupina, arbitražni sporazum bude poništen. Uz to, on kao mogućnost navodi organiziranje referenduma na kojemu bi se birače pitalo jesu li za ulazak Hrvatske u EU pod uvjetom da se Hrvatska ‘povuče s okupiranih teritorija’. ‘Većinski odgovor Slovenaca na to pitanje bio bi nova činjenica za Europsku uniju, SAD i druge države i oni bi to uvažili, onako kako su 1990. uvažili i rezultat referenduma o slovenskoj nezavisnosti’, rekao je Podobnik. Premijer Borut Pahor u ponedjeljak je u parlamentu i u opširnijem razgovoru za Slovensku televiziju, odbacujući kritike da je potpisujući arbitražni sporazum potpisao samovoljno i bez konzultacija s opozicijom, rekao da je očito kako je o tome nemoguć politički konsenzus svih stranaka. Neke od njih zauzimaju za vraćanje u prošlost, kazao je, dok je arbitražnim sporazumom koji podržava njegova vlada određeno da osnovni kriterij razgraničenja bude stanje na granici kakvo je bilo 1991. godine.
Pahor je najavio da će vlada na popodnevnoj sjednici najvjerojatnije, prije upućivanja zakona o ratifikaciji arbitražnog sporazuma u parlament, zatražiti da se o njemu očituje ustavni sud, kako bi se izbjegla mogućnost da taj instrument kasnije ne iskoriste protivnici sporazuma. ‘Kad vlada ne bi tražila pravorijek ustavnog suda, to bi sigurno učinio netko drugi’, rekao je Pahor. Nije isključio da će vlada ustavnom sudu postaviti i pitanje smatra li da je za ratifikaciju arbitražnog sporazuma u parlamentu dovoljna obična natpolovična većina, kako smatra vlada, ili postoje osnove za odlučivanje dvotrećinskom većinom, kako navodi oporba i neki pravnici. (Hina)