Pred Hrvatskom su iznimno važni dani: "Prije se često gledalo kao nešto usput, a danas sve više ljudi razumije da je to zapravo važan dio društva"

"Snaga koja povezuje" slogan je pod kojim će se diljem zemlje od 21. do 23. svibnja održati 16. izdanje nacionalne kampanje Hrvatska volontira.

tri vijesti o kojima se priča OSVJETLILO NOĆNO NEBO Snažna eksplozija pokrenula val teorija: Jesu li u tajnom postrojenju u Izraelu uništene moćne rakete Arrow-3? DONOSI POZIV Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece" KRVAVI PIR U Drnišu Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše"

Ovogodišnja kampanja provodi se u sklopu obilježavanja Međunarodne godine volontera za održivi razvoj 2026. godine, a usmjerena je na doprinos ciljevima održivog razvoja. Tema kampanje je "Volontiranje kao snaga održive zajednice", slogan "Snaga koja povezuje“, a poruka #HvalaŠtoSteTu.

Cilj kampanje je uključiti sve građane jer svatko može dati doprinos, neovisno o iskustvu. Ističu da volontiranje povezuje ljude, uklanja prepreke, jača solidarnost i gradi otpornije zajednice. Posebno se ističe uloga mladih volontera, čija energija i inovativnost pridonose razvoju novih oblika solidarnosti, dok kroz volontiranje razvijaju vlastite kompetencije i aktivno oblikuju zajednice u kojima žive.

Društvo bez solidarnosti i jednakosti nema budućnosti

Volontiranje izgrađuje solidarnost i razvija empatiju te povezuje zajednice i stoga je iznimno važno za razvoj zdravog i odgovornog pojedinca koji doprinosi zajednici u kojoj živi. U Hrvatskoj je percepcija javnosti o volontiranju često ograničena na humanitarni rad, dok se zanemaruje širi kontekst koji obuhvaća aktivno sudjelovanje građana, doprinos demokratizaciji, socijalnom osnaživanju te doprinos održivom razvoju.

Kampanja Hrvatska volontira od 2011. godine podiže svijest o važnosti volontiranja i potiče građane na aktivno sudjelovanje u izgradnji solidarnijeg društva. Organizatori naglašavaju da volontiranje može biti formalno, neformalno, digitalno ili temeljeno na specifičnim vještinama, te da je svaki doprinos važan.

U kriznim vremena volontiranje može biti ključni resurs za otpornost, no uz njega se često vežu i određene zablude, a jedna od najčešćih je kako je s obzirom na to da se radi o dobrovoljnom angažmanu, dovoljan spontani pristup i te da ono ne zahtijeva puno regulacije i planiranja. Naravno - i da je besplatno, što je još jedna od zabluda.

"Volontiranje stvara osjećaj povezanosti među ljudima"

"Kampanja Hrvatska volontira krenula je s idejom da se volontiranje malo više približi ljudima. Da pokažemo da to nije nešto samo za određene, nego da svatko može dati nešto svog vremena i napraviti razliku u svojoj okolini", istaknula je za DNEVNIK.hr izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb i članica Izvršnog odbora Hrvatskog centra za razvoj volonterstva Dunja Hafner.

Ističe da se kroz ovih 16 godina stvarno vidi promjena:"Ljudi su otvoreniji, organizacije se više uključuju, a volontiranje se više prepoznaje kao nešto korisno i za zajednicu i za osobu koja volontira. Prije se često gledalo kao nešto usput, a danas sve više ljudi razumije da je to zapravo jedan važan dio društva."

U svakodnevnom radu, dodaje, jasno se vidi da volje ima: "Ljudi žele pomoći, žele se uključiti, samo često ne znaju gdje krenuti ili kome se javiti. I zato je važno da postoje kampanje poput ove - da malo poguraju, povežu i pokažu da stvarno svatko može pronaći svoj način kako doprinijeti. Meni je najvažnije to što volontiranje stvara osjećaj povezanosti među ljudima. Danas nam toga baš treba."

Kroz godine je Hrvatska volontira okupila velik broj ljudi i to je uvijek najbolji pokazatelj koliko je volontiranje prisutno u zajednicama, napominje Hafner te potkrepljuje i podacima: "Do sada je u kampanji sudjelovalo 47.209 volontera i volonterki, kroz 3202 volonterske akcije diljem Hrvatske, a zajedno su poklonili više od 231.934 volonterskih sati. To su stvarno hvale vrijedne brojke i iza svake od njih stoje konkretni ljudi i konkretna pomoć, tako da je ovo prilika i da zahvalimo svima koji su dosad bili dio kampanje."

I ove je godine zabilježen pozamašan broj prijava, a aktivnosti su raznolike: "Ima svega - od online volontiranja, radionica za djecu, akcija u školama i lokalnim zajednicama, pa do većih događanja i festivala koji se uklapaju u temu kampanje. Nekako nam se čini da će najviše biti eko akcija, a pokrivena je praktički cijela Hrvatska, što nam je posebno drago. Od manjih mjesta do većih gradova, svugdje se nešto događa i vidi se da ljudi žele biti dio nečega zajedničkog."

"Kroz volontiranje gradimo zajednice"

Sama manifestacija traje od 21. do 23. svibnja, ali uključene su i aktivnosti koje se održavaju tjedan prije i tjedan poslije, a Hafner poručuje: "Najbolje je pratiti Volonteku jer se tamo sve objavljuje i stvarno se može pronaći nešto za sebe, bez obzira na godine, interese ili koliko vremena netko ima."

"Što se ovogodišnje kampanje tiče, posebno nam je drago što Hrvatska volontira nosi temu "Volontiranje kao snaga održive zajednice" pod sloganom „Snaga koja povezuje“, jer stvarno dobro opisuje ono što volontiranje jest u praksi. Nije riječ samo o pomoći u nekoj konkretnoj situaciji, nego o tome da kroz volontiranje gradimo zajednice u kojima se ljudi međusobno povezuju, podržavaju i zajedno stvaraju bolje okruženje za život", ističe Hafner.

Dodaje i da je ove godine kampanja dodatno posebna jer se provodi u okviru Međunarodna godina volontera za održivi razvoj 2026. "Lijepa je to prilika da se i na globalnoj razini još jače istakne koliko su volonteri važni za razvoj društva. Hrvatski centar za razvoj volonterstva i Hrvatski Crveni križ ove su godine nacionalna kontaktna točka za tu inicijativu i to nam je potvrda da se i kod nas volontiranje prepoznaje kao važan dio razvoja otpornijih i povezanijih zajednica."

"Ima mjesta za sve"

Posebno su važni mladi. "Oni često donesu novu energiju i neke nove ideje, i super je vidjeti koliko ih zanima doprinositi društvu na svoj način. Ali zapravo je poanta da ima mjesta za sve. I za mlade i za starije i za one koji imaju sat vremena i za one koji mogu više. Svaki doprinos se računa", poručuje Hafner.

A kad pričamo o održivosti, često prvo pomislimo na okoliš, no zapravo je priča puno šira, objašnjava: "Održiva zajednica je i ona u kojoj ljudi brinu jedni o drugima, reagiraju kad nekome treba pomoć i spremni su dati svoje vrijeme za nešto zajedničko. Upravo to volontiranje omogućuje - da ljudi ne ostanu samo promatrači, nego da se uključe i postanu dio promjene. Zato je i poruka koju želimo poslati kroz kampanju #HvalaŠtoSteTu."

"I u Hrvatskoj ima jako puno dobrih priča"

Teško se ne zapitati koliko je potrebno da volontiranje u Hrvatskoj postane mainstream, a Hafner kaže: "Mislim da treba još malo vremena da dođemo do toga da volontiranje postane nešto sasvim normalno. Da ne bude vijest kad netko volontira, nego da to jednostavno bude dio života."

Puno tu znači odgoj od malih nogu, ističe Hafner: "Kad djeca i mladi odrastaju uz to da je normalno pomoći drugima i uključiti se, onda to kasnije ostane. Važno je i da škole, gradovi, udruge i poslodavci to više podržavaju i stvaraju prostor da se ljudi mogu uključiti bez puno prepreka. Mi kao Hrvatski centar za razvoj volonterstva na tome već godinama radimo, zajedno s regionalnim i lokalnim volonterskim centrima. Kroz kampanje, edukacije i različite programe pokušavamo približiti volontiranje ljudima, ali i organizacijama koje s volonterima rade."

Kao primjer možemo gledati skandinavske zemlje ili zapadnu Europu, gdje je volontiranje stvarno dio svakodnevice, kaže Hafner uz važnu napomenu: "Ali iskreno, i kod nas ima jako puno dobrih priča. Samo ih treba više pokazivati i ljudima olakšati da se uključe, da to ne izgleda komplicirano nego prirodno i dostupno svima."