Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Država odbija potpisati Istanbulsku konvenciju zato što ona upravo nosi obaveze koje bi ženama žrtvama nasilja osigurale kvalitetniji život.


Sanja Sarnavka, čelnica udruge B.a.b.e., osvrnula se u Dnevniku Nove TV na izjavu Bernardice Juretić, tehničke ministrice socijalne politike i mladih. Podsjetimo, Juretić je izjavila da civilni sektor može puno adekvatnije odgovoriti na problem prepunih sigurnih kuća jer državni službenici odrade svojih osam sati i odu kućama.

Vezani članci Nina Morić (Foto: Instagram) Nina Morić nekad je bila jedna od najljepših žena, no od nje je ostalo deformirano lice te burni prekidi s čudnim muškarcima Nataša Bekvalac Propali brakovi, prevare, fizički obračuni: Pjevačica burnog života objavila fotku kad je imala samo 16

"Činjenica je da nam to ona ne treba reći jer udruge rade daleko više od svih službenika i službenica. Bilo bi lijepo da oni koji su na pozicijama moći onda to i na adekvatan način nagrađuju, a to se vrlo rijetko događa. Dapače, vrlo često dobivamo kritike da uzimamo novac, a neradnici smo."

Nasilje u obitelji je u stalnom je porastu. Pred nama je predizborna kampanja. Što je vaša poruka političkim opcijama?

"Više ne znam što bi im poručila nakon toliko godina. Mi postojimo već 22 godine i pokušavamo da se sustavno riješi problem nasilja. Ponovit ćemo opet što ponavljamo, treba izdvajati sredstva. Nemamo prema europskim standardima dovoljno postelja za prihvat, nemamo uopće programe što sa ženama koje žele izaći iz nasilja, a moraju izaći iz sigurnih kuća i nemaju kamo jer su nezaposlene, imaju djecu.

Treba potpisati, odnosno ratificirati Istanbulsku konvenciju koju država odbija potpisati zato što ona upravo nosi te obaveze koje bi ženama žrtvama nasilja osigurale kvalitetniji život. Ostaje na političarima da jedanput postanu odgovorni. 

Spomenuli ste nedostatak novca. Koliko se izdvaja za borbu protiv nasilja i za pomoć žrtvama nasilja? Kod nas taj iznos stalno pada.

On stalno pada. Pa vidjeli ste da je ova vlast na odlasku ukinula lutrijska sredstva koja su upravo davana za ovakve programe pomoći marginaliziranim skupinama kojima država ne uspijeva osigurati adekvatan smještaj.

Vukovarsko-srijemska županija jedna je od rijetkih koja je prepoznala važnost sigurnih kuća i ona pokriva troškove zaposlenica, čime je riješila i problem četiri nezaposlene žene u svojoj županiji. No to je još uvijek iznimka, a ne pravilo.

Jedan od prigovora je bio da ta ionako mala sredstva stižu s četiri mjeseca kašnjenja. Je li se taj rok imalo skratio? 

Mi nemamo s time problema jer imamo drugačije potpisane ugovore, ali sigurne kuće koje su htjele ostati potpuno autonomne imaju problema. Mi imamo problema sa svim drugim ministarstvima jer nam uglavnom kasne sredstva, a i jako se kasno raspisuju natječaji i uglavnom cijelo vrijeme kaskamo kalendarski. Nikako se ne poklapaju sredstva s kalendarskom godinom i s našim svakodnevnim radom.

Jedan od vaših prigovora je bio da država nije dovoljno aktivno tražila kroz projekte novac iz fondova za obnovu i adaptaciju smještajnih kapaciteta. Možete li sami tražiti novac kroz svoje projekte?

B.a.b.e. se oduvijek tako financira. Između 70 i 80% su sredstva iz europskih projekata, a vrlo malo dobivamo od ministarstava i lokalne samouprave. Naravno, sada je sve veća navala na te europske projekte, a ja sam jako nesretna jer nama prvi put u povijesti nije prošao projekt o tranzicijskom smještaju za žene koje izlaze iz sigurnih kuća, a nemaju kamo. Stavljen je na čekanje iako samo jako dobro ocijenjene.