Zadnjih 60-ak protutenkovskih mina, koje je iz neobrađenih polja cerićkog atara izvadio vilama i složio u svojem dvorištu, policajci PU vukovarsko-srijemske na njegov su poziv odnijeli krajem prošlog tjedna i - napisali mu kaznenu prijavu.
Zbog nedopuštenog držanja eksplozivnih tvari Kušaniću, prema članku 335., stavak 1. KZ-a, prijeti od tri mjeseca do tri godine zatvora, ili, u najblažem slučaju, uvjetna kazna, piše Jutarnji list.
Gedžo sam vadi mine od 1998. godine, kad se vratio u dotad okupirani Cerić i zatekao svoje dvorište i njivu minirane i u visokom korovu, a kako nije imao od čega živjeti, s 1100 kuna mirovine sam je krenuo s krčenjem.
Bivšem inženjercu iz bivše JNA i dragovoljcu Domovinskog rata vađenje je mina uskoro 'ušlo u krv', pa je idućih godina od mina očistio 10-ak hektara plodne slavonske zemlje koju, s traktorom kupljenim na kredit, obrađuje u zakupu.
Kaznenu prijavu Gedžo je teško primio.
'Ne mogu sebi nikako doći, toliko me je to povrijedilo. Zemlja se obrađuje, a inače bi rastao korov i ljudi ginuli', gotovo sa suzom u oku govori Miroslav Kušanić koji, iako noću, kaže, sanja da vadi mine, vjerojatno više neće prilaziti miniranim poljima kojih je još 30-ak posto uokolo Cerića.
U Ceriću Gedžu svi poznaju, pročulo se da je dobio kaznenu prijavu i ogorčeni su.
'Gedžo bi trebao dobiti nagradu, a ne kaznu. Nije u redu što ga prijavljuju, to je sramota. Nije on to za novac radio, nego je imao hrabrosti i srca, a tko zna koliko bi još ljudi izginulo da on nije povadio mine', kažu Cerićanci Stjepan Štivić i Josip Kiš.
U općini Nuštar tijekom 15 godina nakon rata u 'poljima smrti' poginulo je 12 ljudi, a još ih je 14 postalo invalidima.