Sjednica Sabora počela je - pauzom. Prije toga Furio Radin pokušao je zaustaviti bujicu riječi koja je stigla od Ivana Pernara. Pernar je opet izbačen sa sjednice.
Galerija
Na samom početku zasjedanja Sabora Hrvoje Zekanović trebao je započeti s iznošenjem stajališta. No ustao je Ivan Pernar iz Živog zida u majici s natpisom ''HDZ lopovi'' i krenuo s prigovorom što se ne govori o HDZ-u. "Neka HDZ vrati 24 milijuna kuna koje je ukrao", kazao je Pernad. Furio Radin ga je upozorio. "Hrvatsko pravosuđe je korumpirano i ne radi svoj posao", nastavio je Pernar. Dobio je i drugu opomenu i određeno je pet minuta pauze.
I nakon pauze nastavilo se isto. "Ja tražim pravdu i tražim da me se izbaci", nastavio je Pernar nakon što mu je Radin kazao da ga neće izbaciti. "Smatram da je to ispod nivoa ovog Sabora zbog vas i vašeg ponašanja", objasnio je Radin.
Radin je ponovno dao riječ Zekanoviću, no on mu je uzvratio da ne zna voditi sjednicu Sabora i zatražio je da Pernara izbaci van. "Parlament ne znači luđačko ponašanje", vikao je Radin Pernaru. Određeno je ponovno pet minuta pauze, a Radin je kazao Pernaru da se ne vrati u sabornicu. Pernara je iz sabornice izgurala saborska straža.
Uslijedile nove opomene
SDP-ov Ranko Ostojić upozorio je pak Radina da je saborska straža ugrožena jer nemaju ovlast primjenjivati silu, nema zakona koji to uređuje. Hrvoje Zekanović ponovno je kazao Radinu da nije u stanju voditi sjednicu Sabora. "Mogu vam reći da ste jako nefer", poručio mu je Radin. Nakon još nekoliko opomena koje su dobili oporbeni zastupnici, za govornicu je izašao Hrvoje Zekanović. Zekanović je gotovo odmah dobio opomenu jer je potpredsjednike Sabora prozvao zbog nesposobnosti vođenja sjednice. Došlo je do nove rasprave i nove opomene. "Želite svađu? Nećete dobiti svađu", kazao je Radin Zekanoviću. Drugi put zaredom Zekanoviću je vraćeno vrijeme od pet minuta za slobodni govor.
"Svaki zastupnik u vrijeme za slobodan govor može govoriti o onome o čemu želi, no to nije nekima jasno. Još su mladi pa možda nauče, a možda i ne", kazao je Zekanović. "Čestitao bih našem predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na ulasku Hrvatske u šengenski prostor. Napokon ćemo, nakon godina u kojima smo bili tampon-zona, postati predziđe, kao i u mnogim drugim stvarima", dodao je i istaknuo da se premijer ponaša kao da Hrvatski sabor ne postoji. "Bilo nam je obećano da ćemo ulaskom u EU imati bolji standard, nitko nije govorio o useljavanju. Nitko nije rekao da ćemo izgubiti svoju valutu. Pitam se - što smo dobili od EU-a? Samo mogućnost slobodnog putovanja, kao da prije nismo mogli putovati", istaknuo je Zekanović.
"Kupujemo njihove proizvode, plaćamo im članarinu i šaljemo im školovanu radnu snagu. Ja bih volio da oni koji vode ovu državu imaju Hrvatsku u prvom planu. Plenković je to zaboravio, ponaša se kao predstavnik Europe, a ne Hrvatske", zaključio je.
O hrvatskom pravosuđu i otpadu
Anka Mrak Taritaš govorila je o stanju u pravosuđu. "Ljudi su gube povjerenje u institucije zbog našeg pravosuđa", poručila je. Smatra da bi rad sudaca trebalo kontrolirati, rad nagraditi, a nerad sankcionirati. Upozorila je da je Hrvatska najlošija u Europskoj uniji po broju neriješenih predmeta pa tako imamo više od 10.000 predmeta starijih od 10 godina i među posljednjima je po dostupnosti objavljenih presuda. Prema njezinima riječima sudski postupci za počinjenje kaznenog djela silovanja prosječno traju 6,5 godina što je dulje nego kazne koje počinitelji dobivaju. Potrebno je nagraditi suce koji dobro rade svoj posao, a kažnjavati nerad i da to ne bude samo diskrecijsko pravo Državnog sudbenog vijeća (DSV).
Miro Bulj upozorio je na problem blokiranog sinjskog odlagališta otpada, jer se na nj dovozi otpad iz 120 kilometara udaljenog Vrgorca, siromašne općine, upitavši koliko će to koštati i tko će to platiti. Postavlja se pitanje tko će dati vozila, tehničke uvjete da Vrgorac, siromašni kraj, prevozi 120 km otpad, upitao je Bulj dodavši da je ta odluka štetna za okoliš, a i ekonomski. Ustvrdio je da nam prijeti napuljski scenarij te zatražio od ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da povuče, kako je rekao, suludo rješenje te da se otpadom gospodari kao i u drugim zemljama.
O govoru mržnje i koncesiji
Boris Milošević rekao je, navodeći primjere, kako je javnost već navikla na povike nesnošljivosti i ispisane parole usmjerene protiv pripadnika manjinske srpske nacionalne zajednice pa na njih više i ne reagira, što smatra opasnim. Najvažnije je da se ne smijemo naviknuti na govor mržnje, ne smijemo se naviknuti kao da je to nešto normalno, nešto svakodnevno, ne smijemo biti indiferentni. Posebno se osvrnuo na, kako je rekao, grozan grafit u Zadru "Zakolji Srbina, izvadi mu organe jer su u kvartu mačke gladne“. "Ogavni grafiti u Zadru i na zadarskim ulicama nisu novost i nažalost nisu rijetkost. Ovo je posebno ogavan", ocijenio je.
Ono što je uznemirujuće u konkretnom slučaju je da komunalna redarska služba za grafit nije saznala od građana već iz medija, smatra Milošević. Netko iz komunalnog društva medijima je izjavio da građani inače prijavljuju takve stvari, ali da im se zbog ovog grafita nije nitko javio. To je posljedica činjenice da se građani naviknu, to je posljedica činjenice da građani ne reagiraju, više ne obraćaju pažnju na 'Ubij Srbina' ili slične grafite, oguglali su, rekao je Milošević.
I Tomislav Panenić govorio je o Zadru, ali o marini i pomorskom dobru koje se koristi bez naplate. "Opstruirala se naplata svim mogućim načinima. Tankerkomerc je mogao dobiti koncesiju, no tadašnji vlasnici tvrtke to nisu prihvatili. Tvrtka završava u milijunskim dugovima, pokreće se postupak koncesije, javljaju se investitori... sve ide svojim tijekom, čeka se da završe sudski sporovi. Zamoljeni su potencijalni koncesionari da produlje svoje garancije, no onda se čini ono što se obično događa - ulaskom generala Čermaka u Tankerkomerc sve se mijenja. Sadašnji ministar Butković stao je na stranu pokušaja da se tvrtki omogući daljnji rad bez koncesije. Ide se s prijedlogom o poništavanju koncesije, a Tankerkomerc nakon 20 godina iskorištavanja pomorskog dobra bez naknade ponovno dolazi u povoljniji položaj i postaje potencijalni partner", naveo je Panenić. Smatra da je to sramotno jer nas očekuju novi sudski postupci u kojima će strani investitori pokušati doći do svojih prava.
"Izjednačavaju se žrtve i nasilnici"
Snježana Sabolek izašla je za govornicu s natpisom ''Podrška Ivani Paradžiković''. Govorila je o problemima u obiteljima, nasilju u obitelji i oduzimanju djece iz obitelji. "Nakon godinu dana smještaja u sigurnoj kući žrtva mora na ulicu. Gdje smo kao društvo zakazali? Spremni smo opremljene stanove dati strancima, a majke s djecom tjeramo na ulicu bez imalo empatije prema njima", kazala je Sabolek. "Smatram da su zlostavljane osobe, čak i nakon smještanja u sigurnu kuću, premalo zaštićene. Uskoro gube sva prava. Često se izjednačavaju žrtva i nasilnik", dodala je.
Davor Vlaović osvrnuo se na štrajk profesora i učitelja. "Nema razvoja države ako se ne ulaže u obrazovanje i ako se ne motivira one koji prenose znanje. Tada nema ni razvoja ni prijenosa znanja", objasnio je Vlaović. Podsjetio je da je Zagreb za 75 posto razvijeniji od ostatka države. "Četiri od pet slavonskih županija su na dnu po BDP-u u Hrvatskoj. Nema razvoja bez ulaganja u znanje, osnivanja sveučilišta i ulaganja u buduće generacije. Za to je uloženo nula kuna. Tko koči sveučilište u Slavonskom Brodu?" dodao je i pitao kome smeta Slavonski Brod.
Goran Aleksić podsjetio je na nepravomoćnu presudu iz Zadra prema kojoj je ugovor s valutnom klauzulom ništetan. "Zagrebačka banka tužitelju mora platiti 630.000 kuna i zakonsku kamatu te sudske troškove. Sudovi nemaju izbora nego presuditi da su ugovori u švicarcima ništetni", kazao je Aleksić.
Arsen Bauk podsjetio je na štrajk učitelja. "Prije početka štrajka slušali smo prijeteće poruke koalicijskih partnera HNS-a i Milana Bandića da neće glasati za proračun ako se ne povećaju plaće. Počelo se naklapati i o mogućim prijevremenim izborima. Predsjednik Vlade objavio je povećanje plaća svima. Na taj je način lijevom rukom pomazio koalicijske partnere, a desnom rukom opalio šamarčinu učiteljima poručivši im da novca ima, ali da im novac ne da", objasnio je Bauk.
Na dnevnom redu izvješća Vrhovnog suda
Izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti u prošloj i pretprošloj godini, što će oporbi, vjerojatno, biti prilika da problematizira neke aktualne sudske postupke, te četiri Vladina zakonska prijedloga, teme su o kojima u srijedu raspravlja Hrvatski sabor. Prema Izvješću o stanju sudbene vlasti, rezultati rada sudova za 2018. su dobri, smanjen je broj sudova i pravosudnih dužnosnika, nastavljen je trend smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćeno je trajanje sudskih postupaka, naveo je nedavno predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa na matičnom saborskom Odboru za pravosuđe.
Podaci iz Izvješća govore da je lani zaprimljeno 1.166.130 predmeta, što je za šest posto manje u odnosu na 2017. Ukupan broj predmeta u radu smanjio se sa 1.751.231 na 1.630.254, odnosno za 7 posto. Broj riješenih predmeta, u odnosu na 2017., smanjen je za pet posto, a neriješenih za 12 posto, na 407.062.
Promatra li se broj neriješenih predmeta u proteklih pet godina, uočava se smanjenje njihova broja, pa je na kraju 2018. u odnosu na 2014. došlo do smanjenja za čak 34 posto.
Stopa ažurnosti najveća u tri godine
Stopa ažurnosti lani je bila najveća u protekle tri godine, što znači da se sudovi sve uspješnije nose s priljevom predmeta. Povećanje stope ažurnosti bilježi se na općinskim, županijskim, Visokom prekršajnom i Vrhovnom sudu, koji bilježi najveću stopu rješavanja u proteklom trogodišnjem razdoblju (129 posto), navodi se u Izvješću uz podatak da je lani na sudovima radio 151 sudac manje nego 2014. godine.
Vlada nije imala primjedbi na spomenuto Izvješće. ''Pratimo manji broj predmeta, njihovo brže rješavanje na svim sudskim razinama. Starih je predmeta sve manje, tijekom 2018. riješeno je više od 69 posto predmeta starijih od 10 godina“, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić.
Vladini zakonski prijedlozi o kojima će Sabor raspraviti prije spomenutih izvješća tiču se zaštite klasificiranih podataka, tržišta kapitala, prometa drvom te biljnog zdravstva. No prije svih tih tema, a s obzirom na to da im je to prvi plenarni dan, zastupnici će u srijedu imati priliku govoriti o temama koje sami odaberu.
Odbor za ratne veterane iza zatvorenih vrata
Iza za javnost zatvorenih vrata zasjedat će Odbor za ratne veterane, na čijem su dnevnom redu Izvješće glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava u 2018. i Izvješće o radu DORH-a za 2017. (Hina,M.V.)
